Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičSjetva

Sjetva i sadnja graška: u proljeće i u jesen

Kada i kako sijati grašak: proljetna i jesenska sjetva, priprema gredice, dubina i razmak, sjetva niskog graška u dvoredu, zaštita od ptica i prvi koraci nakon nicanja.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Ruka sije zrna graška u brazdu uz mrežu

Grašak se ne presađuje nego sije izravno na stalno mjesto, pa se sadnja graška u praksi svodi na sjetvu. Najvažnije je posijati ga dovoljno rano, u prosušeno tlo, na pravu dubinu i odmah postaviti potporu. Kad je dvojba između ranije i kasnije sjetve, ranija je bolji izbor, jer grašak voli svježe proljetne tjedne.

Kada sijati grašak

Grašak voli svježe vrijeme. Klije već u hladnom tlu, mlade biljke podnose lagane mrazeve, a cvatnja i zametanje mahuna najbolje uspijevaju prije ljetnih vrućina. Zato je pravilo jednostavno: sije se što ranije.

Sjetva graška u proljeće u kontinentalnim krajevima počinje u ožujku, a u toplijim proljećima i krajem veljače, čim se tlo prosuši toliko da se može obraditi. Traje do sredine travnja. Kasnija sjetva u svibnju rijetko daje dobar urod, jer biljke cvjetaju u vrućini i lakše obole od pepelnice. Za postupnu berbu sije se u dva do tri navrata, s razmakom od dva tjedna, ili se istodobno posiju rane i kasnije sorte.

Sjetva graška u jesen uobičajena je u primorju i krajevima s blagim zimama. Sije se od listopada do studenoga, kako bi biljke prije zime nikle i narasle nekoliko centimetara. Male biljke dobro prezimljuju, rano u proljeće nastave rast i daju mahune već u travnju i svibnju, prije ljetne suše. U kontinentalnim krajevima jesenska sjetva je nesigurna, jer jači mrazevi bez snježnog pokrivača uništavaju biljke.

Sjetva graška u srpnju, za jesensku berbu, pokušava se ponegdje, ali rijetko uspijeva: sjeme u toplom tlu sporo niče, biljke rastu u vrućini, a pepelnica se pojavljuje rano. Ako se pokuša, biraju se rane sorte i polusjenovito, redovito zalijevano mjesto.

Izbor sjemena za ranu i jesensku sjetvu

Za najraniju proljetnu i za jesensku sjetvu biraju se sorte glatkog, okruglog zrna, koje u hladnom i vlažnom tlu ne trunu tako lako. Sorte naboranog zrna slađe su, ali se siju kad se tlo malo zagrije, krajem ožujka i u travnju. Grašak šećerac sije se jednako kao i obični grašak.

Priprema gredice

Grašak treba sunčano mjesto i rahlo, propusno tlo. Na teškom tlu koje se u proljeće sporo prosušuje sjeme lako truli, pa se takva gredica priprema još u jesen, a u proljeće samo plitko usitni. Svježi stajski gnoj i dušična gnojiva se ne unose, jer grašak dušik veže sam. Dovoljno je malo zrelog komposta. Grašak se ne sije na mjesto gdje su prethodnih godina rasle mahunarke.

Kako sijati grašak

  1. Napravite brazdu. Motikom se napravi plitka brazda širine desetak centimetara. U nju se grašak sije u dva reda, a potpora se postavi u sredinu.
  2. Posijte zrna na razmak od nekoliko centimetara. Za visoke sorte između dvoreda ostavlja se više mjesta za berbu.
  3. Pokrijte zemljom na dubinu navedenu u podacima o biljci: na laganom i suhom tlu dublje, a na teškom i vlažnom pliće.
  4. Pritisnite tlo dlanom ili daskom, kako bi zrna imala dobar dodir s vlažnom zemljom.
  5. Zalijte samo ako je tlo suho. U proljeće je tlo obično dovoljno vlažno. Previše vode u hladnom tlu potiče trulež zrna.
  6. Postavite potporu odmah, dok se korijen još ne može oštetiti.

Zašto grašak slabo nikne

  • prekasna proljetna sjetva, zbog koje grašak cvjeta u vrućini;
  • sjetva naboranog zrna u hladno, mokro tlo;
  • previše vode nakon sjetve;
  • gnojidba dušikom ili svježim gnojem;
  • potpora postavljena prekasno;
  • izostanak zaštite od ptica.

Kako sijati niski grašak

Niski grašak sije se jednako kao i visoki, u dvorede, ali se dvoredi mogu postaviti gušće, a razmak između njih je manji. Iako niske sorte mogu rasti i bez potpore, kratko pruće ili mreža visine oko pola metra zabodena u sredinu dvoreda drži biljke uspravno, pa ostaju zdravije i lakše se beru. U manjim vrtovima niski grašak može se sijati i u široke trake, s nekoliko redova jedan uz drugi, tako da se biljke međusobno podupiru.

Namakanje sjemena

Namakanje sjemena nekoliko sati prije sjetve ubrzava nicanje u toplijem tlu, krajem ožujka i u travnju. Za najraniju i jesensku sjetvu u hladno, vlažno tlo bolje je sijati suho sjeme, jer nabubrela zrna lakše trunu.

Zaštita nakon sjetve

Ptice i miševi rado kopaju posijana zrna, a ptice čupaju i tek iznikle biljčice. Gredica se zato do nicanja pokrije mrežom ili agrotekstilom, koji se uklone kad biljke narastu nekoliko centimetara. U vlažnom proljeću mlade biljke treba zaštititi i od puževa.

Kad biljke narastu desetak centimetara, lagano se zagrnu zemljom, što ih učvrsti dok se ne uhvate viticama za potporu. Prvi tjedni nakon nicanja važni su i za plijevljenje, jer mladi grašak raste sporo i korov ga lako nadraste.

Sjetva graška u posudu

Niske sorte graška mogu se sijati i u sanduke ili posude duboke barem 20–25 cm, s otvorima za odvodnju. Zrna se siju gušće nego u vrtu, u dva reda uz rub posude, a uz rub se odmah postavi kratka mreža ili pruće. Posuda se drži na sunčanom mjestu, a supstrat umjereno vlažnim. U posudi grašak ranije osjeti sušu, pa ga u vrijeme cvatnje treba redovito zalijevati.

Što posaditi nakon graška

Grašak se bere početkom ljeta, a gredica ostaje slobodna za drugu kulturu. Budući da grašak ostavlja tlo bogatije dušikom, nakon njega dobro dolaze kupusnjače za jesensku berbu, kasni krastavac, salata ili jesensko lisnato povrće. Biljke se nakon berbe odrežu pri tlu, a korijen s kvržicama ostavi se u zemlji da se razgradi.

Povezane biljke

Drugi vodiči

Mogući problemi