
Povrće › Lisnato povrće
Salata (zelena salata)
Lactuca sativa
- Sjetva: velj–svi, srp–ruj
- Sadnja: ožu–svi, ruj

Salata se može sijati i saditi od kraja zime do jeseni, ali ne na isti način u svakom dijelu godine. U proljeće je najvažnije zaštititi mlade biljke od hladnoće, ljeti od vrućine i odlaska u cvat, a u jesen uskladiti termin tako da biljke stignu narasti prije zime. Za ljetni uzgoj bolje je odabrati ljetne sorte, jer ostale brzo odu u cvat.
Salata se uzgaja na dva načina, a oba imaju svoje mjesto:
| Način | Kada je bolji | Prednosti | Nedostaci |
|---|---|---|---|
| Izravna sjetva | proljeće i rana jesen, salata za rezanje, lisnati tipovi | jednostavno, bez presađivanja | treba prorjeđivati; gredica je dulje zauzeta |
| Rasad | najranija proljetna salata, glavate salate, sjetva usred ljeta | ujednačene biljke, gredica kraće zauzeta, sjeme klija u kontroliranim uvjetima | više posla; rasad se ne smije prerasti |
U praksi se često kombinira: salata za rezanje sije se izravno, a glavate salate presađuju kao rasad.
Za stalnu berbu sjetva salate ponavlja se u manjim količinama svaka dva do tri tjedna, umjesto jedne velike sjetve.
Rasad salata uzgaja se u posudicama, kontejnerima sa ćelijama ili zdjelicama napunjenim sitnim supstratom za rasad. Sjeme se sije plitko kao i na otvorenom. Ponikle biljke trebaju puno svjetla i svježinu: na toploj okućnici ili sobnom prozoru brzo se izduže i polegnu.
Rasad je spreman kad ima nekoliko razvijenih listova i busen dobro prožet korijenom. Prerasli rasad, koji je predugo stajao u maloj posudici, nakon presađivanja sporo kreće i ranije ide u cvat. Općenito o posudama i supstratu za rasad pišemo u vodičima Kako napraviti rasad i Zemlja i supstrat za rasad.
Sadnja salate najbolje uspijeva po oblačnom vremenu ili predvečer.
Salata se dobro umeće između sporijeg povrća, primjerice između redova kupusa ili rajčice, dok one još ne zasjene gredicu. Raspored kultura detaljnije je opisan u vodiču Planiranje i raspored vrta.
Prva salata u sezoni najčešće dolazi iz rasada uzgojenog u zatvorenom krajem zime. Kaljene mlade biljke podnose lagane mrazeve, pa se presađuju čim se tlo može obraditi. Pokrivanje agrotekstilom ili niskim tunelom štiti ih od jačih zahlađenja i ubrzava rast. Izravna sjetva na otvorenom počinje kad se tlo malo zagrije; u hladnom, mokrom tlu sjeme sporo niče. Za proljeće su najbolje proljetne sorte puterice i lisnatih salata.
Ljeti salata brže ide u cvat i postaje gorka, a sjeme na toplom tlu slabo klija. Sadnja salate u ljeto zato traži nekoliko prilagodbi:
I uz sve to ljetna salata dozrijeva brže i treba je brati čim je spremna.
Sjetva salate u kolovozu daje salatu za jesensku berbu, kad vrijeme ponovno postaje svježe i salata sporo kreće u cvat. Budući da je tlo u kolovozu često vruće, za tu sjetvu vrijede ljetna pravila: sjeme se sije u posude na hladnijem mjestu ili navečer na zasjenjenu, dobro zalivenu gredicu. Rasad iz kolovoške sjetve presađuje se krajem ljeta i početkom jeseni.
Sadnja salate u jesen jedan je od najpouzdanijih termina u godini. Dani su kraći i svježiji, vlaga u tlu stabilnija, a salata raste ravnomjerno i daje čvrste glavice bez žurbe u cvat.
Pri jesenskoj sadnji pazi se na nekoliko stvari:
Jesenska sadnja salate dobro se uklapa u plan jesenskog povrtnjaka zajedno s drugim kulturama iz vodiča Jesenska sjetva i sadnja povrća.
Zimska salata su posebne sorte koje podnose hladnoću i prezimljuju kao mlade biljke, a beru se tijekom blage zime ili rano u proljeće. Sjetva zimske salate obavlja se krajem ljeta i početkom jeseni, tako da biljke uđu u zimu kao manje, dobro ukorijenjene rozete. Prevelike, bujne biljke lošije podnose mraz i vlagu od manjih.
O uzgoju pod folijom više pišemo u vodiču Uzgoj povrća u plasteniku.
Krajem ljeta i početkom jeseni, dovoljno rano da biljke razviju lišće prije hladnih dana. U blažim krajevima termin se pomiče kasnije.
Može, ali je nicanje nesigurno jer sjeme salate na toplom tlu slabo klija. Ljeti je pouzdanije sijati navečer na zasjenjenu gredicu ili uzgojiti rasad u posudama.
Manje količine svaka dva do tri tjedna. Tako se berba proteže kroz sezonu, a salata ne dozrije sva odjednom.
Samo ako je posijan gusto u zdjelicu. Sjeme posijano po jedno ili dva u ćeliju ne treba pikirati, nego samo ostaviti najjaču biljku.

Povrće › Lisnato povrće
Lactuca sativa
Opći vodič
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Štetnik
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Bolest
Simptomi: Stabljika klijanca pri dnu se stanji, posmeđi i omekša, a biljka padne na supstrat; sjeme ponekad istrune prije nicanja.
Štetnik
Simptomi: Nepravilne rupe u lišću, pojedeni klijanci i presadnice, izgrizeni plodovi i srebrnasti sluzavi trag.
Bolest
Simptomi: Smeđe, mekane mrlje i trulež plodova, cvjetova i stabljika, prekrivene sivom, pahuljastom prevlakom koja se praši.