
Sorte višanja: Maraska, Erdi, Meteor i druge

Za kućni vrt teško je naći zahvalniju voćku od višnje: manja je od trešnje, otpornija na hladnoću i većina sorti je samooplodna, pa rađa i kad je u vrtu samo jedno stablo. Sorte se razlikuju po vremenu dozrijevanja, krupnoći, boji i kiselosti plodova, rodnosti i otpornosti na moniliju. Za vrt s jednim stablom bolje je odabrati samooplodnu sortu.
Tamne i svijetle višnje
- Tamne višnje, u stranoj literaturi zvane morello, imaju tamnocrvene do gotovo crne plodove i obojen, tamnocrven sok. Kiselije su i aromatičnije, pa su najbolje za sokove, džemove, liker i kolače. Većina sorti koje se kod nas sade pripada ovoj skupini.
- Svijetle višnje, zvane amarelle, imaju svijetlocrvene plodove i bezbojan ili svijetao sok. Blažeg su okusa i jedu se i svježe.
Erdi rodna
Erdi rodna, poznata i kao Erdy (mađ. Érdi bőtermő), mađarska je sorta, kod nas jedna od najčešće sađenih. Cvate rano, a dozrijeva oko sredine lipnja. Plodovi su srednje krupni, tamnocrveni, sočni i ugodnog, kiselkastog okusa. Kako joj i ime kaže, vrlo je rodna, a pouzdano rađa i kao jedino stablo u vrtu. Zbog rane cvatnje u hladnijim krajevima može stradati od kasnih mrazeva.
Meteor
Meteor je rana sorta koja dozrijeva u prvoj polovini lipnja. Samooplodna je i vrlo rodna, a plodovi su sitniji, čvrsti i dobro podnose berbu. Zbog ranog dozrijevanja dobro se nadopunjuje s kasnijim sortama.
Debrecinska rodna
Debrecinska rodna, poznata i kao višnja Debrecen (mađ. Debreceni bőtermő), mađarska je sorta kasne cvatnje, koja dozrijeva krajem lipnja. Plodovi su srednje krupni, tamnocrveni i sočni. Djelomično je samooplodna, pa redovitije rađa kad je u blizini druga sorta višnje koja cvate u isto vrijeme.
Ujfehertska grozdasta
Ujfehertska grozdasta (mađ. Újfehértói fürtös) mađarska je sorta kasne cvatnje, koja dozrijeva početkom srpnja. Plodovi su srednje krupni do krupni, tamnocrveni, a često rastu u grozdovima, po čemu je sorta dobila ime. Djelomično je samooplodna. Kasna cvatnja smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva.
Keleris 16
Keleris 16 (Kelleriis 16) danska je sorta koja dozrijeva krajem lipnja i početkom srpnja. Plodovi su srednje krupni, tamnocrveni, s tamnocrvenim, srednje čvrstim i sočnim mesom slatko-kiselog okusa i ugodne arome. Samooplodna je, rano prorodi i zatim dobro i redovito rađa.
Montmorency
Montmorency je stara sorta svijetle višnje, vrlo raširena u Sjevernoj Americi, gdje se najviše koristi za preradu. Plodovi su svijetlocrveni, sa svijetlim sokom i blagim, kiselkastim okusom. Samooplodna je i redovito rađa.
Oblačinska višnja
Oblačinska višnja tradicionalna je sorta našeg kraja i susjednih zemalja. Plodovi su sitniji, tamnocrveni i vrlo aromatični, a stablo je samooplodno, dobro podnosi hladnoću i redovito rađa. Često se uzgaja na vlastitom korijenu, iz izdanaka.
Maraska
Maraska je dalmatinska višnja sitnih, tamnih i vrlo aromatičnih plodova. Od nje se tradicionalno proizvodi liker maraschino, a cijenjena je i za sokove, džemove i kolače. Uzgaja se uglavnom u Dalmaciji.
Amarena
Amarena je talijanski naziv za tamne, kisele višnje, a pod tim se imenom kod nas prodaju sadnice i plodovi tamnih višanja za kompote, sirupe i kolače. Budući da se naziv koristi za više tipova, pri kupnji sadnice dobro je provjeriti o kojoj je sorti riječ i je li samooplodna.
Pregled sorti višanja
| Sorta | Dozrijevanje | Samooplodnost | Napomena |
|---|---|---|---|
| Meteor | prva polovina lipnja | samooplodna | rana, rodna |
| Erdi rodna | oko sredine lipnja | rađa i kao jedino stablo | rana cvatnja |
| Debrecinska rodna | kraj lipnja | djelomično | kasna cvatnja |
| Keleris 16 | kraj lipnja i početak srpnja | samooplodna | redovito rađa |
| Ujfehertska grozdasta | početak srpnja | djelomično | kasna cvatnja |
| Montmorency | – | samooplodna | svijetla višnja |
| Oblačinska | – | samooplodna | otporna na hladnoću |
| Maraska | – | djelomično | dalmatinska, za liker |
Višnja za vrt: samooplodnost i otpornost na moniliju
- Za jedno stablo birajte samooplodnu sortu.
- Za hladnije krajeve i mrazišta birajte sorte kasnije cvatnje.
- Za dugu berbu kombinirajte ranu i kasnu sortu.
- Za preradu, sok i liker birajte tamne, aromatične višnje.
- Za jelo iz ruke birajte krupnije i slađe plodove ili svijetle višnje.
- Za manje zaštite pitajte u rasadniku za sorte manje osjetljive na moniliju.
Samooplodne višnje mogu poslužiti i kao oprašivači nekih sorti trešanja. Pregled sorti trešanja nalazi se u vodiču Sorte trešanja.
Izvori
Povezane biljke
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
