Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičSadnja

Sorte višanja: Maraska, Erdi, Meteor i druge

Najpoznatije sorte višanja: Erdi rodna, Meteor, Debrecinska rodna, Keleris 16, Ujfehertska grozdasta, Montmorency, Oblačinska višnja, Maraska i amarena, s vremenom dozrijevanja, samooplodnošću i namjenom.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Tamnocrvene višnje na grani i u zdjelici

Za kućni vrt teško je naći zahvalniju voćku od višnje: manja je od trešnje, otpornija na hladnoću i većina sorti je samooplodna, pa rađa i kad je u vrtu samo jedno stablo. Sorte se razlikuju po vremenu dozrijevanja, krupnoći, boji i kiselosti plodova, rodnosti i otpornosti na moniliju. Za vrt s jednim stablom bolje je odabrati samooplodnu sortu.

Tamne i svijetle višnje

  • Tamne višnje, u stranoj literaturi zvane morello, imaju tamnocrvene do gotovo crne plodove i obojen, tamnocrven sok. Kiselije su i aromatičnije, pa su najbolje za sokove, džemove, liker i kolače. Većina sorti koje se kod nas sade pripada ovoj skupini.
  • Svijetle višnje, zvane amarelle, imaju svijetlocrvene plodove i bezbojan ili svijetao sok. Blažeg su okusa i jedu se i svježe.

Erdi rodna

Erdi rodna, poznata i kao Erdy (mađ. Érdi bőtermő), mađarska je sorta, kod nas jedna od najčešće sađenih. Cvate rano, a dozrijeva oko sredine lipnja. Plodovi su srednje krupni, tamnocrveni, sočni i ugodnog, kiselkastog okusa. Kako joj i ime kaže, vrlo je rodna, a pouzdano rađa i kao jedino stablo u vrtu. Zbog rane cvatnje u hladnijim krajevima može stradati od kasnih mrazeva.

Meteor

Meteor je rana sorta koja dozrijeva u prvoj polovini lipnja. Samooplodna je i vrlo rodna, a plodovi su sitniji, čvrsti i dobro podnose berbu. Zbog ranog dozrijevanja dobro se nadopunjuje s kasnijim sortama.

Debrecinska rodna

Debrecinska rodna, poznata i kao višnja Debrecen (mađ. Debreceni bőtermő), mađarska je sorta kasne cvatnje, koja dozrijeva krajem lipnja. Plodovi su srednje krupni, tamnocrveni i sočni. Djelomično je samooplodna, pa redovitije rađa kad je u blizini druga sorta višnje koja cvate u isto vrijeme.

Ujfehertska grozdasta

Ujfehertska grozdasta (mađ. Újfehértói fürtös) mađarska je sorta kasne cvatnje, koja dozrijeva početkom srpnja. Plodovi su srednje krupni do krupni, tamnocrveni, a često rastu u grozdovima, po čemu je sorta dobila ime. Djelomično je samooplodna. Kasna cvatnja smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva.

Keleris 16

Keleris 16 (Kelleriis 16) danska je sorta koja dozrijeva krajem lipnja i početkom srpnja. Plodovi su srednje krupni, tamnocrveni, s tamnocrvenim, srednje čvrstim i sočnim mesom slatko-kiselog okusa i ugodne arome. Samooplodna je, rano prorodi i zatim dobro i redovito rađa.

Montmorency

Montmorency je stara sorta svijetle višnje, vrlo raširena u Sjevernoj Americi, gdje se najviše koristi za preradu. Plodovi su svijetlocrveni, sa svijetlim sokom i blagim, kiselkastim okusom. Samooplodna je i redovito rađa.

Oblačinska višnja

Oblačinska višnja tradicionalna je sorta našeg kraja i susjednih zemalja. Plodovi su sitniji, tamnocrveni i vrlo aromatični, a stablo je samooplodno, dobro podnosi hladnoću i redovito rađa. Često se uzgaja na vlastitom korijenu, iz izdanaka.

Maraska

Maraska je dalmatinska višnja sitnih, tamnih i vrlo aromatičnih plodova. Od nje se tradicionalno proizvodi liker maraschino, a cijenjena je i za sokove, džemove i kolače. Uzgaja se uglavnom u Dalmaciji.

Amarena

Amarena je talijanski naziv za tamne, kisele višnje, a pod tim se imenom kod nas prodaju sadnice i plodovi tamnih višanja za kompote, sirupe i kolače. Budući da se naziv koristi za više tipova, pri kupnji sadnice dobro je provjeriti o kojoj je sorti riječ i je li samooplodna.

Pregled sorti višanja

SortaDozrijevanjeSamooplodnostNapomena
Meteorprva polovina lipnjasamooplodnarana, rodna
Erdi rodnaoko sredine lipnjarađa i kao jedino stablorana cvatnja
Debrecinska rodnakraj lipnjadjelomičnokasna cvatnja
Keleris 16kraj lipnja i početak srpnjasamooplodnaredovito rađa
Ujfehertska grozdastapočetak srpnjadjelomičnokasna cvatnja
Montmorency–samooplodnasvijetla višnja
Oblačinska–samooplodnaotporna na hladnoću
Maraska–djelomičnodalmatinska, za liker

Višnja za vrt: samooplodnost i otpornost na moniliju

  • Za jedno stablo birajte samooplodnu sortu.
  • Za hladnije krajeve i mrazišta birajte sorte kasnije cvatnje.
  • Za dugu berbu kombinirajte ranu i kasnu sortu.
  • Za preradu, sok i liker birajte tamne, aromatične višnje.
  • Za jelo iz ruke birajte krupnije i slađe plodove ili svijetle višnje.
  • Za manje zaštite pitajte u rasadniku za sorte manje osjetljive na moniliju.

Samooplodne višnje mogu poslužiti i kao oprašivači nekih sorti trešanja. Pregled sorti trešanja nalazi se u vodiču Sorte trešanja.

Izvori

Povezane biljke

  • Grana višnje sa skupinama sjajnih svijetlocrvenih zrelih plodova na tankim peteljkama među sitnim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Višnja

    Prunus cerasus

    • Sadnja: ožu, lis–stu

Drugi vodiči

Mogući problemi