Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Višnja maraska (Maraska)

Prunus cerasus var. marasca

Autohtona dalmatinska višnja sitnih, tamnocrvenih, vrlo aromatičnih plodova, cijenjenih za liker, sok i slatko. Dobro podnosi kamenita, sušna tla i rađa početkom srpnja.

VoćeKoštičavo voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno: Ažurirano:

Ukratko

Latinski naziv
Prunus cerasus var. marasca
Grupa
Voće › Koštičavo voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6,5–8
Potreba za vodom
Niska
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Sitni tamnocrveni plodovi višnje maraske na grani
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Višnja maraska stara je autohtona sorta višnje iz Dalmacije. Tradicionalno se uzgaja na području od Zadra do Makarske i na otocima Hvaru i Braču, osobito u zadarskom zaleđu i Poljicima, a poznata je po plodovima iznimne arome, od kojih se proizvodi glasoviti liker od maraske.

Osobine sorte

Plodovi maraske su sitni, srcolikog oblika, prosječne mase oko tri grama, tamnocrvene kožice i jednako tamnog, aromatičnog soka. Okus je izrazito kiselkast, s ugodnom gorčinom, pa se maraska manje jede svježa, a više prerađuje. Plodovi imaju visok udio suhe tvari, što ih čini posebno pogodnima za liker, sok, slatko i sušenje. Dozrijeva početkom srpnja.

Stablo je srednje bujno, a dobro podnosi uvjete dalmatinskog zaleđa: kamenita, plitka i vapnenasta tla, ljetnu sušu i jaku buru.

Maraska i druge višnje

U odnosu na druge sorte višnje, poput Oblačinske, maraska ima sitnije, tamnije i aromatičnije plodove te je bolje prilagođena suhim, kamenitim tlima i sredozemnoj klimi.

Usporedba s drugim sortama nalazi se u vodiču Sorte višanja.

Izbor sadnice i podloge

Sadnice višnje maraske najčešće se nalaze u rasadnicima u Dalmaciji, cijepljene na rašeljku, podlogu koja dobro podnosi suha, kamenita i vapnenasta tla. Pri kupnji se provjerava da je na etiketi jasno označena sorta Maraska i podloga, jer se pod nazivom „višnja" prodaju i druge sorte. Dobra sadnica ima ravno deblo, zdravo i dobro zaraslo mjesto cijepljenja i razgranat korijen. Cijena ovisi o rasadniku i o tome koliko je sadnica stara, pa ju je najbolje usporediti kod dva-tri rasadnika.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Propusno, Vapnenasto, Ilovasto
pH tla
6,5–8
Potreba za vodom
Niska
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo

Maraska najbolje uspijeva na sunčanim, prozračnim položajima priobalja i dalmatinskog zaleđa. Dobro podnosi plitka, kamenita i vapnenasta tla te ljetnu sušu, a ne podnosi mokra i teška tla. Prozračan položaj smanjuje bolesti, osobito moniliju u kišnoj cvatnji.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Djelomično samooplodna
Napomena o oprašivanju
Uglavnom je samooplodna, ali redovitije i obilnije rađa kad su u blizini druge sorte višnje koje cvatu u isto vrijeme.

Maraska je uglavnom samooplodna i može roditi bez druge sorte. Ipak, u nasadima se preporučuje saditi i druge sorte višnje koje cvatu u isto vrijeme, jer oprašivači povećavaju i ujednačavaju urod. Kišovito i vjetrovito vrijeme u cvatnji maraske smanjuje zametanje, jer pčele tada slabo lete.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
400–500 cm
Razmak između redova
500–600 cm
Potpora
Potrebna

Maraska se sadi u jesen, u listopadu i studenom, ili u rano proljeće, u ožujku, kao i druge višnje. U dalmatinskom zaleđu prednost ima jesenska sadnja, jer zimske kiše pomognu sadnici da se ukorijeni prije ljetne suše. Na kamenitom tlu sadna jama mora biti široka i ispunjena boljom zemljom, a mlado stablo prvih godina veže se uz kolac, osobito na položajima izloženim buri. Postupak je opisan u vodiču Sadnja voćaka.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–5 m
Širina odrasle biljke
3–4 m
Podloga
Cijepi se najčešće na rašeljku, koja dobro podnosi suha, kamenita i vapnenasta tla.

Maraska raste kao srednje bujno stablo od tri do pet metara, a na plitkim, kamenitim tlima ostaje niža. U vrtu se rezidbom održava na visini s koje se plodovi beru sa zemlje ili niskih ljestava.

Zalijevanje i prihrana

Odrasla maraska ima male potrebe za vodom i dobro podnosi ljetnu sušu dalmatinskog zaleđa, zbog čega se tradicionalno uzgaja bez navodnjavanja. Mlado stablo prvih godinu-dvije zalijeva se u sušnim razdobljima, dok korijen ne prodre dublje u tlo.

Gnoji se kao i ostale voćke: u jesen zrelim stajskim gnojem i gnojivima s fosforom i kalijem, a u proljeće umjereno dušikom. Na siromašnim, kamenitim tlima organsko gnojivo ujedno popravlja sposobnost tla da zadrži vlagu. Raspored kroz godinu opisan je u vodiču Gnojidba voćaka.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
ožujak, srpanj – kolovoz

Maraska se reže kao i druge višnje: najbolje ljeti, nakon berbe, kad rane brzo zarastaju. Budući da rađa uglavnom na prošlogodišnjim izbojima, rezidbom se svake godine potiče rast novih rodnih izboja, a ogoljele grane skraćuju se do mladog bočnog izboja. Krošnja se održava prozračnom, što je na izloženim, vjetrovitim položajima zaleđa važno i zbog stabilnosti stabla. Grančice osušene od monilije uklanjaju se čim se primijete.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
srpanj
Znakovi zrelosti
Plod dobije tamnocrvenu, gotovo crnu boju, omekša i lako se odvaja.
Prvi urod
3–4 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
sok, zimnica, sušenje, zamrzavanje

Maraska se bere početkom srpnja, kad plodovi postanu tamnocrveni, gotovo crni, i lako se odvajaju. Za preradu se plodovi ostavljaju da potpuno dozriju, jer tada imaju najviše šećera i arome. Bere se po suhom vremenu, a ubrani plodovi brzo se prerađuju u sok, slatko i liker, suše ili zamrzavaju.

Maraska se tradicionalno najviše koristi za proizvodnju likera, a u domaćinstvu za sok, sirup, slatko i džem te kao dodatak kolačima. Zbog visokog udjela suhe tvari plodovi se dobro suše. Kiselkast okus s ugodnom gorčinom čini je manje pogodnom za jelo iz ruke od krupnijih, slađih sorti višanja.

Bolesti i štetnici

Maraska ima iste bolesti i štetnike kao druge višnje, opisane u profilu Višnja. Najvažnija je monilija, koja u kišnoj cvatnji suši cvjetove i grančice, pa se osušeni dijelovi uklanjaju pri rezidbi. Lisne uši kovrčaju vrhove mladih izboja u proljeće, a ptice jedu zrele plodove.

Česta pitanja

Gdje se uzgaja višnja maraska?

Tradicionalno u Dalmaciji, od Zadra do Makarske, te na Hvaru i Braču, a najpoznatija je iz zadarskog kraja.

Je li maraska samooplodna?

Uglavnom jest, ali bolje i redovitije rađa uz druge sorte višnje u blizini.

Kada se bere maraska?

Početkom srpnja, kad plodovi postanu tamnocrveni i lako se odvajaju.

Gdje kupiti sadnice višnje maraske?

U rasadnicima voćnih sadnica, najčešće u Dalmaciji. Važno je da je na etiketi označena sorta Maraska i podloga, jer se pod općim nazivom „višnja" prodaju i druge sorte.

Može li se maraska uzgajati izvan Dalmacije?

Umjereno podnosi mraz i može rasti i u toplijim kontinentalnim krajevima, ali je najbolje prilagođena suhim, kamenitim tlima i sredozemnoj klimi. Na teškim i vlažnim tlima ne uspijeva.

Povezani vodiči

  • Opći vodič

    Sorte višanja: Maraska, Erdi, Meteor i druge

    Najpoznatije sorte višanja: Erdi rodna, Meteor, Debrecinska rodna, Keleris 16, Ujfehertska grozdasta, Montmorency, Oblačinska višnja, Maraska i amarena, s vremenom dozrijevanja, samooplodnošću i namjenom.

Slične biljke

  • Grana višnje sa skupinama sjajnih svijetlocrvenih zrelih plodova na tankim peteljkama među sitnim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Višnja

    Prunus cerasus

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana breskve sa zrelim plodovima baršunaste kožice, crveno-žutim crvenilom, među uskim sjajnim zelenim listovima u vrtnom voćnjaku

    Voće › Koštičavo voće

    Breskva

    Prunus persica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana šljive s mnoštvom ovalnih tamnoplavih plodova s pepeljastim voštanim slojem među zelenim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Šljiva

    Prunus domestica

    • Sadnja: ožu, lis–stu