
Rezidba vinove loze: kada i kako rezati

Nijedan godišnji posao u uzgoju vinove loze nije važniji od rezidbe. Loza bez rezidbe razvija sve dulje rozgve, zgusne se i rađa mnogo sitnih grozdova koji slabo dozrijevaju. Pravilnom rezidbom trs zadržava oblik, rađa umjereno i redovito, a grožđe dozrijeva. Za lozu uz kuću i na brajdi bolje je ostaviti manje rodnih pupova nego previše.
Kada se reže vinova loza
Zimska rezidba obavlja se u mirovanju, od siječnja do ožujka, kad su listovi otpali, a pupovi još spavaju. Ne reže se za jakih mrazeva, jer je smrznuto drvo krhko, a rane sporo zarastaju. U hladnijim krajevima često se reže kasnije, krajem zime, kad prođu najjači mrazevi, jer se tada vidi jesu li pupovi oštećeni.
Kad se loza reže kasno, pred kretanje pupova, iz rana curi sok. Ta pojava, koja se zove suzenje ili plač loze, normalna je i ne šteti zdravom trsu.
Zelena rezidba obavlja se ljeti, od svibnja do srpnja, na zelenim mladicama.
Kako loza rađa
Grozdovi se razvijaju na mladicama koje u proljeće izrastu iz pupova na jednogodišnjem drvu, prošlogodišnjim rozgvama. Starije drvo rijetko daje rodne mladice. Zato se pri zimskoj rezidbi ostavljaju dijelovi prošlogodišnjih rozgvi s određenim brojem pupova, a sve ostalo se uklanja. Što se ostavi više pupova, to će biti više grozdova, ali manjih i slabije dozrelih.
Dva osnovna dijela koja se ostavljaju pri rezidbi su:
- reznik, kratki dio rozgve s dva pupa, iz kojeg izrastaju mladice za sljedeću godinu;
- luk ili kondir, duži dio rozgve s više pupova, koji se savija i veže uz žicu i nosi glavni urod te godine.
Rezidba na lukove (Guyot)
U kućnim vinogradima najčešći je uzgoj na lukove. Trs ima nisko deblo, a na njemu se svake godine ostavljaju jedan ili dva luka i reznik.
- Uklonite luk koji je rodio prošle godine, zajedno sa svim rozgvama koje su na njemu izrasle.
- Na rezniku iz prošle godine izrasle su dvije rozgve. Gornju rozgvu skratite na luk s odgovarajućim brojem pupova, a donju na novi reznik s dva pupa.
- Savijte luk i privežite ga uz donju žicu.
- Uklonite sve ostale rozgve i suhe dijelove.
Broj pupova na luku ovisi o bujnosti trsa i sorti: slabiji trsovi dobivaju kraći luk, a bujni trsovi duži luk ili dva luka.
Rezidba kordunice
Kod kordunice trs ima stalni vodoravni krak uz žicu. Na kraku se svake godine ostavljaju kratki reznici s dva pupa, raspoređeni na razmaku od otprilike dvadesetak centimetara, a sve ostale rozgve uklanjaju se. Stari reznici koji su se previše izdužili postupno se zamjenjuju novima, izraslima bliže kraku.
Rezidba brajde
Na brajdi loza ima dugo deblo i krakove raspoređene po konstrukciji. Na krakovima se ostavljaju reznici ili kraći lukovi, ravnomjerno raspoređeni, kako bi se konstrukcija pokrila lišćem, ali ne previše zgusnula. Brajda se lako zapusti, jer se rozgve svake godine izdužuju i isprepliću; redovita zimska rezidba i ljetno prorjeđivanje drže je zdravom i rodnom. Brajda koja je godinama zapuštena pomlađuje se postupno, tijekom nekoliko godina.
Kako se oblikuje mlada loza
- Prva godina: nakon sadnje loza se skrati na dva do tri pupa. Tijekom ljeta ostavi se jedna najjača mladica, koja se veže uz kolac.
- Druga godina: zimi se ta rozgva skrati na visinu budućeg debla ili, ako je slaba, ponovno na dva pupa, kako bi se dobila jača mladica.
- Treća godina: na vrhu debla oblikuju se luk i reznik ili krakovi kordunice, ovisno o uzgojnom obliku.
Zelena rezidba
Ljeti se na trsu obavlja nekoliko poslova koji poboljšavaju prozračnost, zdravlje i dozrijevanje grožđa:
- plijevljenje: uklanjanje suvišnih mladica bez grozdova i mladica iz starog drva, u proljeće;
- zalamanje zaperaka, bočnih izboja koji rastu iz pazušaca listova;
- vršikanje: skraćivanje predugih vrhova mladica ljeti;
- prorjeđivanje lišća u zoni grozdova, kako bi se grozdovi bolje sušili i dozrijevali.
Lišće se ne uklanja prejako na jakom suncu, jer grožđe može dobiti opekline.
Pomlađivanje zapuštene loze
Loza koja nekoliko godina nije rezana ima duge, isprepletene rozgve, a rodni pupovi udaljeni su od debla. Takav trs ne pomlađuje se odjednom, nego tijekom dvije do tri godine. Prve godine uklone se suhe i bolesne grane i većina starih rozgvi, a ostavi se nekoliko dobro postavljenih rozgvi kao reznici i kraći lukovi. Mladice koje izrastu iz starog drva blizu debla čuvaju se, jer od njih se sljedećih godina oblikuje novi, niži trs. Kod jako zapuštenih trsova ponekad je jednostavnije posaditi novu lozu.
Gdje rezidba loze najčešće pođe krivo
- previše pupova ostavljenih na trsu, pa grožđe slabo dozrijeva;
- rezidba za jakog mraza;
- ostavljanje starog luka koji je već rodio;
- zapuštena brajda, koja se zgusne i obolijeva;
- prejako prorjeđivanje lišća na suncu.
Izvori
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Gnojidba vinove loze: jesenska, zimska i proljetna gnojidba
Kako gnojiti vinovu lozu u hobi vinogradu, uz kuću i na brajdi: jesenska i zimska gnojidba organskim gnojivima, proljetna prihrana, važni elementi, znakovi nedostatka i najčešće pogreške.
Opći vodič
Gnojidba voćaka: kada i čime gnojiti voćnjak (jesen i proljeće)
Kada i čime gnojiti voćke: jesenska i zimska gnojidba organskim i fosforno-kalijevim gnojivima, proljetna dušična gnojidba, primjena uree i gdje rasporediti gnojivo.
Opći vodič
Grinje na vinovoj lozi: simptomi, šteta i suzbijanje
Koje grinje napadaju vinovu lozu, kako prepoznati erinozu, akarinozu i crvenog pauka, kada nastaju štete i kako ih suzbijati uz očuvanje korisnih grabežljivih grinja.
Rezidba
Orezivanje kupina: ljetna i jesenska rezidba
Kako i kada orezivati kupine: izrezivanje rodnih izdanaka nakon berbe, ljetno prikraćivanje mladih izdanaka, jesenska i zimska rezidba, rezidba sorti bez trnja i jesenskih kupina.
Rezidba
Orezivanje malina: kada i kako rezati ljetne i jesenske maline
Kako orezivati maline: razlika između ljetnih i jesenskih sorti, ljetna rezidba nakon berbe, orezivanje malina u jesen i krajem zime, prorjeđivanje izdanaka i održavanje reda.
Rezidba
Orezivanje šljiva: kada i kako rezati
Kada orezivati šljive i zašto ne usred zime, rezidba mladog stabla i formiranje krošnje, redovita rezidba rodnih stabala, pomlađivanje starih šljiva i uklanjanje izdanaka iz korijena.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Bolest
Siva plijesan (Botrytis): kako je prepoznati i spriječiti
Simptomi: Smeđe, mekane mrlje i trulež plodova, cvjetova i stabljika, prekrivene sivom, pahuljastom prevlakom koja se praši.
Simptomi i dijagnostika
Sušenje listova biljaka: najčešći uzroci i što prvo provjeriti
Simptomi: Listovi gube čvrstoću, suše se vrhovi i rubovi, a zatim i veći dio plojke; suho tkivo postaje smeđe i krhko.
Simptomi i dijagnostika
Zašto biljci žute listovi? Najčešći uzroci i kako prepoznati problem
Simptomi: Listovi gube zelenu boju i žute, cijeli ili djelomično: od donjih listova prema gore, na mladim listovima, između žila, po rubovima ili u pjegama.