
Sadnja vinove loze u dvorištu: kada i kako

Podaci: Vinova loza
- Sadnja
- ožujak – travanj, studeni
- Razmak između biljaka
- 100–150 cm
- Razmak između redova
- 200–250 cm
- Dubina sadnje
- Cijepljena lozna sadnica sadi se tako da mjesto cijepljenja bude 2–3 cm iznad tla, kako plemka ne bi pustila vlastito korijenje.
- Potpora
- Potrebna
Za nekoliko trsova u dvorištu, uz terasu ili brajdu, nije potreban vinograd ni posebna mehanizacija, ali loza traži pravilnu sadnju: sunčano mjesto, dovoljno veliku jamu, mjesto cijepljenja iznad tla i čvrstu potporu. Za dvorište i brajdu bolje je birati otporne ili stolne sorte, koje traže manje zaštite.
Kada saditi vinovu lozu
Proljetna sadnja, od ožujka do travnja, najčešća je i najsigurnija. Sadi se kad se tlo prosuši i malo zagrije, a prije nego što se probude pupovi.
Sadnja vinove loze u jesen, u studenom, moguća je u blagim krajevima i na propusnim tlima. Takva loza mora se dobro nagrnuti zemljom, kako bi pupovi preživjeli zimu. U hladnijim krajevima jesenska sadnja je rizična.
Lozne sadnice u posudama mogu se saditi i kasnije u proljeće, uz redovito zalijevanje.
| Sadnja | Vrijeme | Napomena |
|---|---|---|
| Proljetna | ožujak–travanj | najsigurnija, uz zalijevanje u prvom ljetu |
| Jesenska | studeni | samo u blagim krajevima, obavezno nagrtanje |
| Sadnice u posudama | do kasnog proljeća | redovito zalijevanje |
Izbor mjesta u dvorištu
- Sunce. Loza treba sunce veći dio dana; najbolja su mjesta uz južni ili jugozapadni zid i ogradu.
- Prozračnost. Na zatvorenom, vlažnom mjestu loza lakše obolijeva od plamenjače i pepelnice.
- Propusno tlo. Loza ne podnosi mokro tlo; na teškom tlu jama se popravi pijeskom i kompostom.
- Bez mrazišta. Kasni mrazevi oštećuju mlade mladice, pa se loza ne sadi u udubine.
Uz zid kuće loza se sadi najmanje tridesetak centimetara do pola metra od zida, kako korijen ne bi bio u suhom tlu ispod strehe, a deblo se zatim nagne i vodi prema zidu ili stupu.
Izbor sadnice
Za vrt se sade cijepljene lozne sadnice iz rasadnika, s označenom sortom i podlogom. Kvalitetna sadnica ima dobro sraslo mjesto cijepljenja, nekoliko jakih korijena i jednu zrelu mladicu. Za dvorište i brajdu biraju se stolne sorte otporne na bolesti, prilagođene kraju. Podloga se bira prema tlu, osobito prema vapnenastosti.
Priprema jame
Za pojedinačne trsove kopa se jama dovoljno duboka i široka da korijen stane bez savijanja, a tlo se ispod jame prorahli. Iskopana zemlja pomiješa se sa zrelim kompostom. Svježi stajski gnoj ne stavlja se u jamu. Uz trs se zabije kolac ili se postavi potpora brajde.
Sadnja vinove loze korak po korak
- Pripremite sadnicu. Korijen se skrati na desetak centimetara, a sadnica se kratko namoči u vodi. Mladica se skrati na dva do tri pupa.
- Postavite sadnicu u jamu tako da mjesto cijepljenja bude dva do tri centimetra iznad tla. Zatrpano mjesto cijepljenja omogućuje plemki da pusti vlastito korijenje, koje strada od filoksere.
- Zatrpajte korijen rahlom zemljom pomiješanom s kompostom i lagano utabajte.
- Obilno zalijte, kako bi se zemlja slegla oko korijena.
- Nagrnite sadnicu rahlom zemljom do iznad pupova. Nagrnuta zemlja štiti pupove od isušivanja dok se loza ne primi.
- Odgrnite zemlju kad mladice narastu nekoliko centimetara, oprezno, kako se ne bi slomile.
Sadnja loze za brajdu
Za brajdu, odnosno odrinu, sadi se jedan ili nekoliko trsova uz stupove konstrukcije, na razmak od dva do tri metra. Prve godine ostavlja se jedna najjača mladica, koja se veže uz kolac i stup. Sljedećih godina deblo se izvodi uz stup do vrha brajde, a tek tada se razvijaju krakovi koji se raspoređuju po konstrukciji. Brajda treba čvrstu konstrukciju, jer odrasla loza s grožđem ima veliku težinu.
Njega u prvoj godini
Prve godine mlada loza razvija korijen i jednu do dvije mladice. Ostavlja se najjača mladica, koja se veže uz kolac, a ostale se uklanjaju. Loza se zalijeva u sušnim razdobljima, a tlo oko nje održava bez korova. Mlade listove treba štititi od plamenjače i pepelnice već prve godine, jer bolesne mladice slabo dozrijevaju. Prvi grozdovi stižu druge do treće godine.
Razmak sadnje u dvorištu i vrtu
Za nekoliko trsova u redu uz ogradu ili žičanu armaturu trsovi se sade na razmak naveden u podacima o biljci, a između redova ostavlja se dovoljno mjesta za prolaz, rezidbu i berbu. Za brajdu i hladovinu razmak je veći, dva do tri metra, jer svaki trs zauzima velik dio konstrukcije. Pregusto posađeni trsovi zasjenjuju jedan drugoga, pa grožđe slabije dozrijeva, a lišće se sporije suši nakon kiše.
Zalijevanje i gnojidba mlade loze
Mlada loza prve dvije godine zalijeva se u sušnim razdobljima, rjeđe i obilno, tako da voda dopre do korijena. Loza uz zid kuće, gdje kiša slabo dopire, treba zalijevanje i kasnije. Gnojidba se u prvoj godini svodi na kompost u sadnoj jami. Od druge godine loza se u proljeće umjereno prihranjuje, a previše dušika izbjegava se, jer potiče bujan rast i bolesti.
Zašto se mlada loza slabo primi
- zatrpano mjesto cijepljenja;
- sadnja preblizu zidu, u suho tlo ispod strehe;
- nenagrnuta sadnica, zbog koje se pupovi isuše;
- previše mladica ostavljeno u prvoj godini;
- izostanak zaštite od bolesti u prvoj godini;
- sadnja na mokro tlo.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Bolest
Siva plijesan (Botrytis): kako je prepoznati i spriječiti
Simptomi: Smeđe, mekane mrlje i trulež plodova, cvjetova i stabljika, prekrivene sivom, pahuljastom prevlakom koja se praši.
Simptomi i dijagnostika
Sušenje listova biljaka: najčešći uzroci i što prvo provjeriti
Simptomi: Listovi gube čvrstoću, suše se vrhovi i rubovi, a zatim i veći dio plojke; suho tkivo postaje smeđe i krhko.
Simptomi i dijagnostika
Zašto biljci žute listovi? Najčešći uzroci i kako prepoznati problem
Simptomi: Listovi gube zelenu boju i žute, cijeli ili djelomično: od donjih listova prema gore, na mladim listovima, između žila, po rubovima ili u pjegama.