
Sadnja trešnje: kada saditi, razmak i oprašivači

Podaci: Trešnja
- Sadnja
- ožujak, listopad – studeni
- Razmak između biljaka
- 350–700 cm
- Razmak između redova
- 450–700 cm
- Dubina sadnje
- Mjesto cijepljenja ostaje nekoliko centimetara iznad tla.
- Potpora
- Potrebna
O sadnji trešnje ovisi hoće li stablo rano i redovito rađati. Najvažnije je odabrati prozračno mjesto s propusnim tlom, uskladiti razmak s podlogom i na vrijeme osigurati odgovarajući oprašivač, jer većina sorti trešnje ne rodi sama. Ako u blizini nema druge trešnje, bolje je odabrati samooplodnu sortu ili posaditi dva stabla koja se oprašuju.
Kada saditi trešnju
Trešnja se sadi u mirovanju, kad nema lišća: u jesen, nakon opadanja lišća, ili u rano proljeće, prije kretanja pupova.
Sadnja trešnje u jesen u većini naših krajeva ima prednost. Sadnica posađena u listopadu ili studenom do proljeća počne razvijati sitno korijenje, a zimska vlaga slegne zemlju oko korijena. U proljeće takvo stablo krene ranije i lakše podnosi prvo ljeto. Jesenska sadnja posebno se isplati u primorju i toplijim kontinentalnim krajevima sa suhim proljećima.
Proljetna sadnja bolja je u krajevima s oštrim zimama i na teškim tlima koja su zimi dugo mokra. Sadi se čim se tlo prosuši i može obraditi, a prije nego što pupovi krenu. Kasno posađena sadnica, koja već tjera listove, slabo se prima.
Sadnice u kontejnerima mogu se saditi i izvan tih razdoblja, ali traže redovito zalijevanje cijelo prvo ljeto.
Izbor mjesta
- Sunce i prozračnost. Trešnja treba sunce veći dio dana. Na prozračnom mjestu cvjetovi i plodovi brže se suše nakon kiše, pa je manje monilije i pucanja plodova.
- Bez mrazišta. Trešnja cvate rano, pa se ne sadi u udoline i niže dijelove terena gdje se zadržava hladan zrak.
- Propusno tlo. Trešnja vrlo slabo podnosi tlo u kojem se zadržava voda: korijen u mokrom tlu propada, a na stablu se javlja smolotok. Na težim tlima trešnja se sadi na blago uzdignut humak.
- Ne na mjesto koštičave voćke. Na tlu s kojeg je nedavno uklonjena trešnja, višnja ili šljiva mlado stablo često slabo raste. Ako nema drugog mjesta, iskopa se šira jama, a zemlja zamijeni svježom.
- Dovoljno prostora. Visoka stabla na bujnim podlogama s godinama zasjene veliki dio vrta, pa se ne sade uz povrtnjak ni preblizu kući.
Razmak sadnje trešnje
Razmak se određuje prema podlozi, odnosno prema veličini koju će stablo doseći:
| Podloga | Veličina stabla | Razmak |
|---|---|---|
| Slabo bujne podloge | niska stabla, rana rodnost | donja granica raspona |
| Rašeljka | srednje veliko stablo, suha i vapnenasta tla | srednji dio raspona |
| Sijanac divlje trešnje | veliko, dugovječno stablo | gornja granica raspona |
Okvirni raspon razmaka u redu i između redova naveden je u okviru s podacima. Premali razmak stvara zasjenjene, visoke krošnje koje rađaju samo na vrhu, a preveliki u malom vrtu nepotrebno troši prostor.
Oprašivači i raspored
Većina sorti trešnje nije samooplodna, a sorte su podijeljene u skupine koje se međusobno ne oprašuju. Zato se uz glavnu sortu sadi oprašivač koji cvate u isto vrijeme i s njom je kompatibilan, prema tablicama oprašivača ili preporuci rasadnika. Oprašivač se sadi u blizini, u istom ili susjednom redu, kako bi pčele lako prenosile pelud. Ako se u susjedstvu nalaze druge trešnje, one mogu poslužiti kao oprašivači, ali se na to ne treba osloniti bez provjere.
U malom vrtu s mjestom za samo jedno stablo najbolji izbor je samooplodna sorta, koja rodi sama i ujedno može oprašivati druge sorte. Višnja nije pouzdan oprašivač za trešnju.
Sadnja korak po korak
- Pripremite sadnicu. Korijen sadnice golog korijena namočite u vodi nekoliko sati, a oštećene i predugačke korijene skratite do zdravog dijela. Sadnicu u kontejneru prije sadnje dobro zalijte.
- Iskopajte jamu. Jama treba biti dovoljno široka i duboka da korijen stane bez savijanja. Plodniji gornji sloj zemlje odložite na jednu stranu, a donji na drugu.
- Zabijte kolac. Kolac se zabija prije sadnje, s one strane s koje pušu prevladavajući vjetrovi, kako se ne bi oštetio korijen.
- Postavite sadnicu. Sadnica se postavi uz kolac tako da mjesto cijepljenja ostane nekoliko centimetara iznad tla. Zatrpano mjesto cijepljenja omogućuje plemenitoj sorti da pusti vlastito korijenje.
- Zatrpajte i učvrstite. Korijen se zatrpava plodnijim slojem zemlje pomiješanim sa zrelim kompostom, a sadnica se pri tome lagano protrese, kako bi zemlja ispunila prostor između korijena. Zemlja se nogom lagano utaba. Svježi stajski gnoj ne stavlja se u jamu u dodir s korijenom.
- Zalijte. Stablo se obilno zalije, čak i ako je tlo vlažno, jer voda slegne zemlju oko korijena. Oko stabla se napravi plitka zdjelica za zalijevanje.
- Privežite i malčirajte. Sadnica se priveže uz kolac mekanom vrpcom u obliku osmice, a tlo oko nje pokrije malčem.
Rezidba nakon sadnje
Sadnica se nakon sadnje skraćuje radi formiranja krošnje: jednogodišnja sadnica bez bočnih grana skraćuje se iznad dobro razvijenih pupova, na visini na kojoj se želi početak krošnje. Kod razgranatih sadnica odaberu se tri do četiri dobro raspoređene bočne grane, a ostale se uklone. Kod jesenske sadnje ova rezidba obavlja se u proljeće, prije kretanja pupova.
Njega u prvoj godini
Prve godine najvažnije je zalijevanje. Mlada trešnja zalijeva se obilno i redovito u sušnim razdobljima, osobito u proljeće i početkom ljeta, kad razvija nove listove i korijen. Tlo oko stabla održava se čistim od korova i trave, koja oduzima vodu, a malč se obnavlja. Gnojidba se u prvoj godini svodi na kompost pri sadnji; jače dušično gnojivo potiče bujan rast, ali ne pomaže ukorjenjivanju.
Na što paziti pri sadnji trešnje
- sadnja na mokro, teško tlo ili u udubinu u kojoj se zadržava voda;
- preduboka sadnja i zatrpano mjesto cijepljenja;
- sadnja jedne samoneoplodne sorte bez oprašivača;
- premali razmak za bujnu podlogu;
- izostanak zalijevanja u prvom ljetu;
- svježi stajski gnoj u sadnoj jami.
Sama sadnja slijedi opća pravila za voćke, a odrasla stabla gnoje se kao i ostatak voćnjaka.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.