
Sadnja jabuke: kada i kako pravilno posaditi sadnicu

Podaci: Jabuka
- Sadnja
- ožujak, listopad – studeni
- Razmak između biljaka
- 150–600 cm
- Razmak između redova
- 350–700 cm
- Dubina sadnje
- Mjesto cijepljenja mora ostati nekoliko centimetara iznad tla.
- Potpora
- Potrebna
Kako posaditi jabuku tako da brzo krene, rano rodi i dugo ostane zdrava? Najvažnije je odabrati pravo mjesto, uskladiti razmak s podlogom, pravilno postaviti mjesto cijepljenja i osigurati potporu. Za mali vrt bolje je odabrati sadnicu na slabo bujnoj podlozi, uz manji razmak i obavezan kolac.
Kada saditi jabuku
Jabuka se sadi u mirovanju: u jesen, nakon opadanja lišća, ili u rano proljeće, prije kretanja pupova. Jesenska sadnja ima prednost u krajevima s blagim zimama i suhim proljećima, jer se korijen ukorjenjuje još prije zime. U krajevima s oštrim zimama i na teškim, mokrim tlima bolja je proljetna sadnja. Sadnice u kontejnerima mogu se saditi i kasnije u proljeće, uz redovito zalijevanje.
Izbor mjesta
- Sunce veći dio dana: o njemu ovise cvatnja, slast i obojenost plodova.
- Prozračnost: krošnja se brže suši, pa je manje krastavosti i pepelnice.
- Bez hladnih udubljenja u kojima se zadržava hladan zrak, jer kasni mraz uništava cvjetove.
- Propusno tlo bez stajaće vode; posebno osjetljive su pojedine srednje bujne podloge.
- Ne na mjesto stare jabuke: na tlu s kojeg je upravo uklonjena jabuka ili srodna voćka nova jabuka često slabo raste, zbog takozvanog umora tla. Ako se mora saditi na isto mjesto, iskopa se šira jama i tlo zamijeni svježim tlom s drugog dijela vrta.
Razmak i raspored
Razmak sadnje jabuke određuje se prema podlozi, odnosno veličini odraslog stabla:
- stabla na slabo bujnim podlogama sade se gusto, često u nizu uz žicu;
- stabla na srednje bujnim podlogama trebaju više prostora;
- stabla na bujnim podlogama i sijancima trebaju najviše prostora.
U okvirnom rasponu razmaka donje vrijednosti odgovaraju slabim, a gornje bujnim podlogama.
Sorte koje se međusobno oprašuju sade se blizu jedna drugoj, u istom redu ili susjednim redovima, kako bi pčele lako prenosile pelud. Kod triploidnih sorti, koje ne oprašuju druge, uz njih se sade dvije sorte koje se međusobno oprašuju.
Priprema i sadnja korak po korak
- Pripremite sadnicu. Korijen sadnice golog korijena namočite u vodi nekoliko sati i skratite oštećene i predugačke korijene. Sadnicu u kontejneru dobro zalijte.
- Iskopajte jamu dovoljno široku da korijen u njoj stoji raširen. Gornji plodni sloj zemlje odložite posebno.
- Zabijte kolac u jamu prije sadnje, na stranu s koje pušu prevladavajući vjetrovi. Za stabla na slabo bujnim podlogama kolac je trajan, pa mora biti čvrst i dovoljno visok.
- Pomiješajte plodnu zemlju s umjerenom količinom zrelog komposta. Svježi gnoj i mineralna gnojiva ne stavljaju se uz korijen.
- Postavite sadnicu uz kolac, tako da mjesto cijepljenja bude iznad razine tla, nakon što se zemlja slegne. Kod slabo bujnih podloga ostavlja se nešto više iznad tla.
- Zatrpajte jamu, lagano protresajući sadnicu kako bi zemlja ispunila prostore među korijenjem, i čvrsto pritisnite.
- Napravite zdjelicu za vodu oko debla i obilno zalijte.
- Privežite sadnicu uz kolac, labavo, mekanim materijalom u obliku osmice.
- Malčirajte krug oko debla, ne dodirujući samo deblo.
Rezidba nakon sadnje
Rezidba nakon sadnje ovisi o obliku sadnice i željenom uzgojnom obliku. Jednogodišnja šiba za piramidalnu ili kotlastu krošnju obično se prikraćuje, kako bi potjerala bočne grane na željenoj visini. Razgranata sadnica orezuje se blago: zadržavaju se dobro raspoređene bočne grane, a prejake i prestrme se uklanjaju. Sadnice za vretenasti uzgoj na slabo bujnim podlogama orezuju se minimalno, a grane se savijaju u vodoravniji položaj. U sljedećim godinama krošnja se oblikuje rezidbom mlade jabuke.
Njega prve godine
- Zalijevanje: prvo ljeto redovito, rjeđe i obilno, osobito stabla na slabo bujnim podlogama.
- Krug bez korova i trave oko debla, jer oduzimaju vodu mladom korijenu.
- Cvjetovi prve godine: na mladim stablima korisno je ukloniti većinu cvjetova ili mladih plodova, kako bi stablo snagu usmjerilo u rast.
- Vezivanje: vezicu provjerite i olabavite kako ne bi urezala deblo.
- Zaštita debla od zečeva i glodavaca mrežom ili štitnikom.
Što jabuku pri sadnji najčešće unazadi
- Mjesto cijepljenja zatrpano zemljom — gubi se utjecaj podloge.
- Razmak prema veličini sadnice, a ne odraslog stabla.
- Sadnja na mjesto stare jabuke bez zamjene tla.
- Slabo bujna podloga bez trajne potpore.
- Jedna sorta bez oprašivača u blizini.
- Nedovoljno zalijevanje prvo ljeto.
Velik dio uspjeha odluči se već pri izboru sadnice, a ostatak slijedi opća pravila sadnje voćaka.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Berba jabuka: kada brati i kako prepoznati zrelost
Kada je vrijeme za berbu jabuka, razlika berbene i konzumne zrelosti, kako prepoznati zrelost i napraviti test s jodom, kako pravilno brati, razvrstati i čuvati jabuke.
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Cijepljenje jabuke: kada i kako cijepiti jabuku
Kako cijepiti jabuku: osnovni pojmovi, vrijeme cijepljenja, priprema plemki, alat, spajanje, cijepljenje u procjep i pod koru, okulacija, njega nakon cijepljenja i preokretanje starog stabla.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Mogući problemi
Bolest
Bakterijska plamenjača voćaka: simptomi i kako je razlikovati od plamenjače
Simptomi: Cvjetovi, listovi i izboji naglo pocrne i ostaju na grani kao opaljeni, vrhovi izboja savijaju se u kuku, a iz zaraženog tkiva curi ljepljiv iscjedak.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Bolest
Pepelnica na biljkama: kako je prepoznati, spriječiti i suzbiti
Simptomi: Bijela, brašnasta prevlaka na listovima, izbojima i plodovima, koja se može obrisati prstom.
Simptomi i dijagnostika
Pjegavost listova: što znače smeđe i crne pjege na lišću
Simptomi: Smeđe, crne, žute ili svijetle pjege na lišću, različitog oblika i ruba, ponekad sa žutim prstenom ili sitnim točkicama u središtu.