
Sadnja masline: kada saditi i na koji razmak

Podaci: Maslina
- Sadnja
- ožujak – travanj, listopad
- Razmak između biljaka
- 500–800 cm
- Razmak između redova
- 600–800 cm
- Dubina sadnje
- Sadnica se sadi na istu ili nešto veću dubinu nego što je rasla u posudi; kod cijepljenih sadnica mjesto cijepljenja ostaje iznad tla.
- Potpora
- Potrebna
Sadnja masline odlučuje o tome kako će se stablo razvijati desetljećima. Maslina dobro podnosi siromašna i kamenita tla, ali mlada sadnica treba dovoljno veliku sadnu jamu, zaštitu od vjetra i redovito zalijevanje u prvom ljetu.
Kada saditi maslinu
Proljetna sadnja, od ožujka do svibnja, kad prođe opasnost od mraza, najsigurnija je na izloženijim i hladnijim položajima. Mlada maslina tada ima cijelu sezonu da se ukorijeni prije prve zime. Uz proljetnu sadnju zalijevanje u prvom ljetu je obavezno.
Jesenska sadnja, u listopadu i početkom studenog, uobičajena je u toplijim dijelovima priobalja i na otocima. Jesenske kiše pomažu ukorjenjivanju, a sadnica dočeka proljeće ukorijenjena. Na položajima izloženim buri i u krajevima s hladnijim zimama jesenska sadnja je rizičnija.
Sadnice u posudama mogu se saditi i izvan tih razdoblja, osim u najtoplijem dijelu ljeta i za mraza.
Izbor mjesta
- Sunce i toplina. Maslina treba najsunčanije mjesto, a u sjeni slabo rađa.
- Zaštita od bure i hladnog vjetra, koji isušuju i lome mlada stabla. Na izloženim terasama korisni su suhozidi i vjetrobrani.
- Bez mrazišta. Maslina se ne sadi u udoline u koje se slijeva hladan zrak.
- Propusno tlo. Maslina ne podnosi mokra tla; na teškim tlima sadi se na uzdignuto mjesto.
Razmak sadnje maslina
Razmak ovisi o načinu uzgoja i bujnosti sorte:
| Način uzgoja | Razmak | Napomena |
|---|---|---|
| Tradicionalni maslinik, pojedinačna stabla u vrtu | gornja vrijednost raspona | velike krošnje, berba s tla i ljestava |
| Gušći nasad | donja vrijednost raspona | niže krošnje, redovita rezidba |
Okvirni raspon razmaka u redu i između redova naveden je u podacima o biljci. Bujne sorte i stabla na dubokom, plodnom tlu trebaju više prostora. Pregusto posađene masline zasjenjuju jedna drugu i rađaju samo na vrhovima krošnje. Za oprašivanje je korisno da se u blizini nalazi druga sorta.
Izbor sadnice
Najbolje su dvogodišnje ili trogodišnje sadnice u posudama, ravnog debla i zdravog korijena koji ne kruži po dnu posude, s označenom sortom. Za kraj se biraju sorte koje dobro uspijevaju u lokalnim uvjetima. Krupne, starije sadnice brže daju dojam stabla, ali se sporije primaju i traže više zalijevanja.
Sadnja masline korak po korak
- Iskopajte sadnu jamu. Na kamenitom tlu jama treba biti znatno veća od grumena, kako bi korijen imao rahle zemlje za širenje; kamenje se izvadi, a jama napuni boljom zemljom.
- Zabijte kolac prije sadnje, na strani s koje pušu prevladavajući vjetrovi.
- Pripremite zemlju. Iskopana zemlja pomiješa se sa zrelim kompostom. Svježi gnoj ne stavlja se u jamu.
- Posadite sadnicu na istu ili nešto veću dubinu nego što je rasla u posudi. Ako korijen kruži po dnu grumena, lagano se rastrese.
- Zatrpajte i utabajte zemlju oko grumena.
- Obilno zalijte i oko stabla napravite zdjelicu za zalijevanje.
- Privežite sadnicu uz kolac mekanom vrpcom i stavite malč oko debla.
Zalijevanje i njega u prvoj godini
Mlada maslina prvo ljeto treba redovito, obilno zalijevanje, osobito u sušnim razdobljima. U drugoj i trećoj godini zalijeva se rjeđe, u dugim sušama. Tlo oko stabla održava se bez korova i trave. Izdanci koji niknu iz podnožja debla uklanjaju se. Krošnja se formira postupno, a mlade masline gnoje se umjereno.
Mlada maslina iz izdanka s debla
Starije masline često tjeraju izdanke iz osnove debla, a na deblu stvaraju kvrgava zadebljanja. Tradicionalno se mlade masline dobivaju i iz takvih izdanaka: u kasnu zimu ili rano proljeće izdanak se odvoji od matičnog stabla zajedno s komadom kvrge ili korijena iz kojeg raste, posadi u posudu ili rasadnu gredicu s propusnom zemljom i redovito zalijeva dok ne razvije vlastito korijenje. Biljka dobivena tako ima osobine matičnog stabla ako matično stablo nije cijepljeno; kod cijepljenih stabala izdanak iz podloge daje divlju maslinu, koja se kasnije mora cijepiti.
Ovaj način traži strpljenje, a uspjeh nije uvijek siguran. Sigurnije su ukorijenjene sadnice iz rasadnika.
Zaštita mlade masline od mraza
Mlada maslina osjetljivija je na mraz od odraslog stabla. Na izloženijim položajima prve dvije do tri zime korisno je osnovu debla zaštititi slojem malča, a krošnju za jakih mrazeva i bure omotati agrotekstilom. Kolac mora čvrsto držati sadnicu, jer je bura može nagnuti ili izvaliti. Ako mraz ošteti vrhove izboja, oštećeni dijelovi režu se tek u proljeće, kad prođe opasnost od novih mrazeva i kad se vidi do kuda je drvo zdravo.
Sadnja masline u posudu
U kontinentalnim krajevima i na balkonima maslina se sadi u veliku posudu s otvorima za odvodnju i propusnim supstratom, primjerice mješavinom zemlje, pijeska i sitnog šljunka. Posuda se drži na najsunčanijem mjestu, a zimi se unosi u svijetao, hladan prostor bez mraza.
Najčešće pogreške pri sadnji masline
- premala sadna jama na kamenitom tlu;
- sadnja na mokro tlo ili u mrazište;
- izostanak zalijevanja u prvom ljetu;
- sadnja bez kolca na vjetrovitom položaju;
- premali razmak za bujnu sortu.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Bolest
Paunovo oko masline: simptomi i zaštita
Simptomi: Okrugle tamnosmeđe do crne pjege na licu lista, često sa žutim ili svijetlim rubom, žutilo i masovno opadanje lišća, ogoljele grane i slabiji urod.
Simptomi i dijagnostika
Zašto biljci žute listovi? Najčešći uzroci i kako prepoznati problem
Simptomi: Listovi gube zelenu boju i žute, cijeli ili djelomično: od donjih listova prema gore, na mladim listovima, između žila, po rubovima ili u pjegama.