
Sadnja lješnjaka: kada saditi i na koji razmak

Podaci: Lješnjak
- Sadnja
- ožujak, listopad – studeni
- Razmak između biljaka
- 300–500 cm
- Razmak između redova
- 400–600 cm
- Dubina sadnje
- Sadnica se sadi na istu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku.
- Potpora
- Nije potrebna
Dobar urod lješnjaka ovisi o tome je li lijeska posađena na pravo mjesto, na dovoljan razmak i s odgovarajućim oprašivačima, iako je sama biljka dugovječna i skromna. Ako je mjesta malo, bolje je posaditi manje grmova na pravi razmak nego više njih pregusto.
Kada se sadi lješnjak
Lješnjak se sadi u mirovanju, kad nema lišća.
Jesenska sadnja, od kraja listopada do studenog, u pravilu je najbolja. Sadnica se do proljeća ukorijeni, a zimska vlaga slegne zemlju oko korijena, pa lijeska u proljeće krene bez zastoja.
Proljetna sadnja, u ožujku, prije kretanja pupova, bolja je na teškim tlima koja su zimi dugo mokra i u krajevima s jakim zimskim mrazevima.
Sadnice u posudama mogu se saditi i kasnije, uz redovito zalijevanje.
Izbor mjesta
- Sunce. Lijeska rađa najbolje na suncu; u polusjeni raste, ali daje manje plodova.
- Prozračnost, ali bez jakih hladnih vjetrova. Pelud nosi vjetar, pa umjereno strujanje zraka pomaže oprašivanju, ali jak, hladan vjetar u vrijeme zimske cvatnje šteti cvjetovima.
- Duboko, propusno tlo. Lijeska podnosi i vapnenasta tla, ali ne podnosi tla na kojima se zadržava voda.
- Dovoljno prostora. Odrasli grm zauzima velik prostor, pa se lijeska sadi uz rub vrta, kao živica ili u zaseban dio vrta.
Izbor sadnica i oprašivača
Sadnice lijeske najčešće su ukorijenjeni izdanci ili polegnice na vlastitom korijenu, s jednim do dva izdanka i razgranatim korijenjem. Kupuju se u rasadniku, s označenom sortom.
Većina sorti lješnjaka nije samooplodna, a na istom grmu rese i ženski cvjetovi često ne cvatu istodobno. Zato se uvijek sadi više sorti:
- u kućnom vrtu barem dvije, a bolje tri sorte koje se međusobno oprašuju;
- u većem nasadu glavna sorta čini većinu grmova, a oprašivači oko desetine do petine, raspoređeni kroz cijeli nasad;
- oprašivači se sade blizu glavne sorte, po mogućnosti na strani s koje pušu prevladavajući vjetrovi.
Divlja lijeska u blizini također može oprašivati, ali se na nju ne treba osloniti.
Pregusto posađen lješnjak rađa samo na vrhovima
| Uzgojni oblik | Razmak | Napomena |
|---|---|---|
| Grm s nekoliko osnovnih grana | srednja do gornja vrijednost raspona | najčešći u kućnom vrtu |
| Niska stablašica | donja do srednja vrijednost | lakša berba i održavanje |
| Živica | gušće, u jednom redu | manji urod po grmu |
Okvirne vrijednosti razmaka u redu i između redova navedene su u podacima o biljci. Pregusto posađeni grmovi brzo se zatvore, rađaju samo na vrhovima, a berba i rezidba postaju teške.
Kako posaditi lješnjak korak po korak
- Pripremite tlo. Tlo se očisti od višegodišnjih korova i duboko prorahli, a u sadnu jamu umiješa se zreli kompost.
- Iskopajte jamu dovoljno široku da korijen stane bez savijanja.
- Skratite oštećeno korijenje i namočite korijen sadnica golog korijena nekoliko sati.
- Posadite na istu dubinu na kojoj je sadnica rasla u rasadniku.
- Zatrpajte i utabajte zemlju, pa obilno zalijte.
- Skratite sadnicu na 30–50 cm. Iz pupova ispod reza razvijaju se izdanci od kojih se oblikuje grm ili stablašica.
- Malčirajte tlo oko sadnice.
Zašto mlada lijeska ne rodi
- sadnja samo jedne sorte, bez oprašivača;
- premali razmak između grmova;
- sadnja na mokro tlo;
- sadnica nakon sadnje ostavljena nesrezana;
- zanemarivanje izdanaka iz korijena u prvim godinama.
Kako rasaditi lješnjak
Lijeska se lako razmnožava, pa se nove biljke mogu dobiti od vlastitih ili susjedovih grmova poznate sorte.
Izdanci iz korijena su najjednostavniji način. Lijeska na vlastitom korijenu tjera mnogo izdanaka oko grma. U jesen ili rano proljeće izdanak se iskopa zajedno s dijelom korijena, odvoji oštrim alatom od matične biljke i posadi na novo mjesto. Bolje se primaju izdanci s vlastitim korijenjem.
Polegnice se dobivaju savijanjem mladog, savitljivog izdanka do tla. Dio izdanka ukopa se nekoliko centimetara duboko, po mogućnosti uz lagani zarez s donje strane, a vrh se ostavi da viri. Polegnica se ukorijeni tijekom sezone, a u jesen ili sljedećeg proljeća odvaja se i presađuje.
Lješnjak iz ploda može se posijati, ali biljka iz ploda ne zadržava osobine sorte i obično daje sitnije plodove, pa se za vrt sade biljke poznate sorte.
Njega u prvim godinama
Prve dvije godine lijeska se zalijeva u sušnim razdobljima, a tlo oko nje održava bez korova i trave. Izdanci iz korijena koji nisu predviđeni za uzgojni oblik redovito se uklanjaju. Prvi plodovi mogu se očekivati treće do pete godine. Gnojidba se prve godine svodi na kompost pri sadnji, a od druge godine lijeska se gnoji umjereno, kako je opisano u profilu Lješnjak.
Sadnja lješnjaka kao živice
Lijeska se može posaditi i kao slobodna živica ili vjetrobran na rubu vrta. Za živicu se grmovi sade gušće, u jednom redu, a međusobno se miješaju sorte koje se oprašuju. Takva živica daje manje plodova po grmu nego slobodno posađeni grmovi, ali štiti vrt od vjetra, pruža sklonište pticama i korisnim kukcima, a lješnjaci su usputni urod. Živica se održava rezidbom krajem zime i uklanjanjem izdanaka koji se šire izvan reda.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Bolest
Pepelnica na biljkama: kako je prepoznati, spriječiti i suzbiti
Simptomi: Bijela, brašnasta prevlaka na listovima, izbojima i plodovima, koja se može obrisati prstom.