
Sadnja smokve: gdje i kada saditi (i uz kuću)

Podaci: Smokva
- Sadnja
- ožujak – travanj, listopad
- Razmak između biljaka
- 400–600 cm
- Razmak između redova
- 500–600 cm
- Dubina sadnje
- Smokva na vlastitom korijenu može se posaditi nešto dublje nego što je rasla u posudi, jer iz zatrpanog dijela stabljike pušta dodatno korijenje.
- Potpora
- Nije potrebna
Smokva se sadi u proljeće, u ožujku i travnju, ili u jesen, u listopadu, na najtoplije i najsunčanije mjesto u vrtu. U primorju je uobičajena jesenska sadnja, a u kontinentalnim krajevima sigurnija je proljetna. Smokva se lako prima i rano počinje rađati, ali o mjestu sadnje ovisi hoće li plodovi dozrijevati, hoće li biljka preživjeti zimu i hoće li korijen s godinama oštetiti temelje ili cijevi.
Kada saditi smokvu
Proljetna sadnja, u ožujku i travnju, kad prođe opasnost od jačih mrazeva, najsigurnija je u kontinentalnim i hladnijim krajevima. Mlada smokva tada ima cijelu sezonu da se ukorijeni i odrveni prije prve zime.
Sadnja smokve u jesen, u listopadu, uobičajena je u primorju i na otocima, gdje su zime blage. Jesenske kiše pomažu ukorjenjivanju, a smokva u proljeće krene ranije. U hladnijim krajevima jesenska sadnja je rizična, jer mlada biljka slabo podnosi prvu zimu u tek pripremljenom tlu.
Smokve iz posuda mogu se saditi i kasnije u proljeće, uz redovito zalijevanje.
Gdje posaditi smokvu
Smokva treba najtoplije i najsunčanije mjesto u vrtu. Što je kraj hladniji, to je mjesto važnije.
- U primorju smokva uspijeva gotovo bilo gdje na sunčanom mjestu, a dobro podnosi i kamenita, suha tla.
- U kontinentalnim krajevima najbolje uspijeva uz zid okrenut prema jugu ili jugozapadu, zaštićena od sjevernih vjetrova. Zid danju upija toplinu, a noću je zrači, pa plodovi bolje dozrijevaju, a biljka lakše prezimi.
- Tlo treba biti propusno. Smokva podnosi siromašna i vapnenasta tla, ali ne podnosi mokra tla.
- Dovoljno prostora i svjetla. Smokva se ne sadi u sjenu drugih stabala ni preblizu njima, jer široka krošnja i snažan korijen trebaju prostor. Sama smokva s godinama baca gust hlad, pa se ne sadi na južnu stranu gredica s povrćem.
Sadnja smokve uz kuću
Sadnja smokve uz kuću ima mnogo prednosti: topao, zaklonjen položaj, više uroda i bolje dozrijevanje. Ipak, korijen smokve je snažan, širi se plitko i daleko izvan krošnje i traži vlagu, pa ulazi u pukotine temelja i spojeve cijevi. Zato treba paziti na udaljenost:
- smokva se ne sadi neposredno uz temelje, septičke jame, kanalizacijske i vodovodne cijevi, jer korijen traži vlagu i može ih oštetiti;
- kao okvirna preporuka ostavlja se razmak od nekoliko metara od temelja i instalacija, a veći kod bujnih sorti;
- kad nema dovoljno mjesta, smokva se može posaditi uz zid ograde ili vrtni zid umjesto uz zid kuće, ili se korijen ograniči ukopanom pregradom;
- krošnja s godinama naraste široka, pa treba predvidjeti mjesto i za nju.
Smokva uzgojena kao špalir, s granama raspoređenima lepezasto uz zid, zauzima manje prostora i najbolje koristi toplinu zida.
Sadnja smokve korak po korak
- Iskopajte jamu dovoljno široku za grumen ili korijen sadnice.
- Pripremite zemlju. Na siromašnom tlu iskopana zemlja pomiješa se s malo zrelog komposta, ali smokva ne treba bogato tlo; previše hraniva potiče rast na račun plodova.
- Posadite nešto dublje. Smokva na vlastitom korijenu može se posaditi nešto dublje nego što je rasla u posudi, jer iz zatrpanog dijela stabljike pušta dodatno korijenje. To je korisno u hladnijim krajevima: ako nadzemni dio promrzne, biljka lakše potjera iz zatrpanog dijela.
- Zatrpajte i utabajte zemlju oko korijena.
- Obilno zalijte i napravite zdjelicu za zalijevanje.
- Malčirajte tlo oko biljke.
Zaštita mlade smokve prve zime
U kontinentalnim krajevima mladu smokvu prvih zima treba zaštititi. Osnova biljke pokrije se debelim slojem malča, lišća ili slame, a krošnja omota agrotekstilom za jakih mrazeva. Ako nadzemni dio ipak promrzne, smokva obično u proljeće potjera iz osnove. Smokva u posudi zimi se drži u hladnom, nesmrzavajućem prostoru.
Njega nakon sadnje
Prvo ljeto smokva treba redovito zalijevanje. Kasnije je otporna na sušu i zalijeva se samo u dugim sušnim razdobljima. Prvi plodovi mogu se očekivati druge do treće godine. Mlade smokve ponekad odbace prve zametnute plodove, što je normalno i obično prestane kad se biljka dobro ukorijeni.
Sadnja ukorijenjene reznice
Smokva se vrlo lako razmnožava reznicama, pa se često sadi vlastita ukorijenjena reznica s dobrog, rodnog stabla. Reznica ukorijenjena u posudi sadi se na stalno mjesto nakon godinu dana, kad ima razvijen korijen i nekoliko jakih listova, i to u proljeće. Sadi se kao i kupljena sadnica, nešto dublje nego što je rasla u posudi. Prve godine takva mlada smokva treba redovito zalijevanje i zaštitu od jakog sunca nekoliko dana nakon sadnje, a u hladnijim krajevima i zimsku zaštitu.
Sadnja smokve u posudu
Uzgoj smokve u tegli dobar je izbor za hladnije krajeve i balkone, gdje smokva raste u velikoj posudi. Biraju se sorte manjeg rasta i propustan supstrat, a višak vode mora slobodno otjecati kroz dno. Smokva u posudi ljeti se redovito zalijeva, ali pred dozrijevanje plodova manje, jer previše vode uzrokuje pucanje plodova. Tijekom proljeća i ljeta umjereno se prihranjuje blagim gnojivom za voće, a zimi se drži u hladnom, nesmrzavajućem prostoru, gdje miruje bez lišća. Svake dvije do tri godine presađuje se u nešto veću posudu.
Najčešće pogreške pri sadnji smokve
- sadnja preblizu temeljima i instalacijama;
- sadnja na sjenovito ili hladno mjesto;
- jesenska sadnja u hladnom kraju bez zimske zaštite;
- previše gnojiva pri sadnji;
- sadnja na mokro tlo.
Česta pitanja o sadnji smokve
Kad se sadi smokva? U proljeće, u ožujku i travnju, ili u jesen, u listopadu. U kontinentalnim krajevima sigurnija je proljetna sadnja, a u primorju jesenska.
Koliko daleko od kuće posaditi smokvu? Dovoljno daleko da korijen ne dosegne temelje, septičke jame i cijevi. Ako nema mjesta, sadi se uz zid ograde ili se korijen ograniči ukopanom pregradom.
Može li se smokva uzgajati u tegli? Može, u velikoj posudi s propusnim supstratom. Zimi se drži u hladnom prostoru gdje ne smrzava, a svake dvije do tri godine presađuje se u nešto veću posudu.
Kako se sadi ukorijenjena reznica smokve? Kad ima razvijen korijen i nekoliko jakih listova, obično nakon godinu dana u posudi, sadi se u proljeće, nešto dublje nego što je rasla, i prvo ljeto redovito zalijeva.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Hrđa na biljkama: simptomi, prevencija i zaštita
Simptomi: Narančasti, smeđi ili crni praškasti jastučići na naličju lista, žute pjege na licu i prijevremeno opadanje listova.