Soda bikarbona i lisne uši često se spominju zajedno: na forumima i u vrtlarskim savjetima otopina sode bikarbone preporučuje se kao jednostavan kućni pripravak protiv lisnih uši. Stvarnost je skromnija. Soda bikarbona nije insekticid i sama po sebi slabo djeluje na lisne uši, a pogrešno pripremljena otopina može oštetiti lišće i zaslaniti tlo.
Djeluje li soda bikarbona na lisne uši
Soda bikarbona, natrijev hidrogenkarbonat, poznata je u vrtlarstvu prvenstveno kao blago sredstvo protiv nekih gljivičnih bolesti lista, poput pepelnice, jer mijenja uvjete na površini lista. Na lisne uši nema pouzdano dokazanog izravnog djelovanja. Kad recept s sodom bikarbonom pomogne, to je najčešće zbog:
- sapuna koji se dodaje u otopinu, a koji djeluje na mekana tijela lisnih uši dodirom;
- mlaza vode kojim se lisne uši pri prskanju mehanički ispiru s biljke;
- prirodnih neprijatelja, koji su u međuvremenu smanjili koloniju.
Zato je lisne uši i soda bikarbona kombinacija od koje ne treba očekivati puno: može ponekad pomoći kod male kolonije, ali nije zamjena za provjerene metode.
Rizici
- Oštećenje lista: natrij iz sode može uzrokovati smeđe rubove i opekline na listovima, osobito kod osjetljivih biljaka, mladih listova i pri prskanju na suncu ili u vrućini.
- Zaslanjivanje tla: natrij se kod čestog prskanja nakuplja u tlu, osobito u posudama, i šteti strukturi tla i korijenu.
- Nejednaki rezultati: recepti s interneta navode vrlo različite koncentracije, a jedinstvena sigurna doza za sve biljke ne postoji. Ono što jedna biljka podnosi, drugu može oštetiti.
- Lažna sigurnost: dok se čeka da kućni pripravak djeluje, kolonija lisnih uši može se brzo proširiti.
Ako ipak želite isprobati
Ako se odlučite za sodu bikarbonu, koristite je oprezno i samo kod malih, početnih kolonija:
- Pripremite slabu otopinu sode bikarbone u vodi, uz malo blagog sapuna bez dodataka, koji pomaže da se otopina zadrži na lišću. Počnite s nižom koncentracijom, a ne s najjačim receptom koji ste pronašli.
- Isprobajte na nekoliko listova i pričekajte dva do tri dana. Ako se pojave smeđe mrlje, rubovi ili uvenuće, ne prskajte cijelu biljku.
- Prskajte u oblačnom danu ili predvečer, nikad na jakom suncu i u vrućini.
- Pogodite same kolonije, osobito naličje listova i vrhove izboja.
- Ne prskajte često: ponavljanje povećava rizik od oštećenja lista i nakupljanja natrija u tlu.
- Ne prskajte biljke u cvatnji i mlade presadnice.
Provjerene alternative
Kod lisnih uši bolje rezultate daju:
- mlaz vode kojim se kolonije ispiru s izboja, ponavljan svakih nekoliko dana;
- ručno uklanjanje kolonija ili zaraženih vrhova izboja;
- prirodni neprijatelji, bubamare, ličinke osolikih muha i zlatooke, koje se ne smiju uništiti prskanjem;
- pripravci na bazi kalijevih sapuna, registrirani za suzbijanje lisnih uši, koji su sastavljeni i ispitani upravo za tu namjenu;
- umjerena gnojidba dušikom, jer bujne biljke privlače lisne uši.
Soda bikarbona i kalijev hidrogenkarbonat
U trgovinama se prodaju i registrirani pripravci na bazi kalijevog hidrogenkarbonata. Oni su namijenjeni suzbijanju gljivičnih bolesti, poput pepelnice, a ne lisnih uši, i ne smiju se zamijeniti s insekticidima. Kalijev hidrogenkarbonat ne ostavlja natrij u tlu, pa je za biljke sigurniji od kuhinjske sode, ali i za njega vrijedi uputa s etikete.
Na kojim biljkama biti posebno oprezan
Posebno su osjetljivi mladi, mekani listovi, presadnice, biljke u posudama, sobne biljke i biljke dlakavih listova, na kojima se otopina dugo zadržava. Kod lisnatog povrća, poput salate, koje se jede, prskanje kućnim pripravcima neposredno prije berbe nije preporučljivo; povrće se u svakom slučaju dobro opere.
Kako soda bikarbona najčešće našteti biljci
- Prejaka otopina prema receptu s interneta.
- Prskanje na suncu i u vrućini.
- Često ponavljanje i nakupljanje natrija u tlu.
- Prskanje cijele biljke bez probe.
- Oslanjanje samo na sodu dok se kolonije šire.
Izvori