Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
SadnjaSadnja

Sadnja borovnice: kada, kako i na koji razmak saditi

Kada saditi borovnice, kako pripremiti kiselo sadno mjesto, na koji razmak i dubinu saditi američku borovnicu i kako je njegovati nakon sadnje.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Ruka u rukavici sadi grm borovnice u jamu uz kantu kore za malčiranje

Podaci: Borovnica

Sadnja
ožujak – travanj, listopad – studeni
Razmak između biljaka
120–150 cm
Razmak između redova
200–250 cm
Dubina sadnje
Na istu dubinu na kojoj je grm rastao u posudi, u pripremljeni kiseli supstrat; odmah malčirati.

Sadnja borovnice razlikuje se od sadnje većine voća po jednom ključnom koraku: priprema kiselog tla nije dio njege, nego sam temelj sadnje. Borovnica posađena u obično vrtno tlo može nekoliko mjeseci izgledati zdravo, a zatim joj listovi požute i grm godinama zaostaje. Ako tlo u vrtu nije kiselo, bolje je borovnicu posaditi u pripremljenu gredicu ili veliku posudu nego se nadati da će se prilagoditi.

Kada se sade borovnice

TerminSadniceNapomena
JesenSadnice u posudama i golog korijenaDobar termin; tlo je još toplo, a biljke se do proljeća ukorijene
Rano proljećeSadnice u posudama i golog korijenaPrije kretanja pupova, kad se tlo prosuši
Kasno proljeće i rano ljetoSamo sadnice u posudamaMoguće uz redovito zalijevanje
Ljeto u vrućinama—Ne preporučuje se

U hladnijim krajevima s oštrim zimama prednost ima proljetna sadnja. U primorju i drugim blagim krajevima jesenska sadnja daje biljkama prednost prije ljetnih vrućina.

Izbor sadnica

Za sadnju se najčešće kupuju dvogodišnje ili trogodišnje sadnice u posudama. Dobra sadnica ima nekoliko zdravih izboja, zeleno lišće bez žutih listova sa zelenim žilama i korijen koji ispunjava posudu, ali nije gusto namotan. Više o izboru u vodiču Sadnice borovnice. Sade se barem dvije različite sorte, koje cvatu u isto vrijeme, jer međusobno oprašivanje daje krupnije i brojnije plodove.

Rasad borovnice, odnosno ukorijenjene reznice, rijetko se uzgaja kod kuće, jer mladim biljkama treba nekoliko godina do rodnosti. Za vrt je praktičnije kupiti razvijene sadnice poznate sorte.

Priprema kiselog sadnog mjesta

Prvo izmjerite pH tla. Ako je tlo već dovoljno kiselo, dovoljno ga je prorahliti i obogatiti organskom tvari. U većini vrtova to nije slučaj, pa se borovnica sadi u pripremljeni supstrat:

  1. Široka jama. Borovnica ima plitko i široko korijenje, pa jama treba biti znatno šira nego dublja, oko metra u promjeru.
  2. Kiseli supstrat. Jama se ispuni mješavinom kiselog treseta ili supstrata za kiseloljubive biljke, kompostirane kore četinjača i pijeska, ili gotovim supstratom za borovnice.
  3. Na teškom i vapnenastom tlu bolje je napraviti povišenu gredicu s kiselim supstratom, jer jama u nepropusnom tlu zadržava vodu, a podzemna voda bogata vapnom s vremenom podiže pH.
  4. Odvodnja. Voda ne smije stajati u jami. Na mjestu gdje se nakon kiše zadržavaju lokve borovnica se ne sadi.

Nekoliko borovnica u nizu može se posaditi u zajednički kanal ispunjen kiselim supstratom, što je lakše od pojedinačnih jama.

Detaljno o pH i supstratu u vodiču Zemlja za borovnice.

Razmak sadnje borovnice

Razmak sadnje borovnice ovisi o bujnosti sorte i načinu sadnje. Odrasli grm visoke borovnice širok je i visok, pa razmak između grmova u redu i između redova mora biti dovoljan da grmovi ne zasjenjuju jedan drugoga i da se može brati sa svih strana. Okvirne vrijednosti navedene su u okviru s podacima. Niže, polovično visoke sorte mogu se saditi gušće. Za izračun broja grmova za vašu površinu koristite kalkulator razmaka sadnje.

Sadnja američke borovnice korak po korak

  1. Sadnicu u posudi dobro zalijte, najbolje kišnicom, ili posudu potopite u vodu dok ne prestanu izlaziti mjehurići.
  2. Izvadite biljku iz posude. Ako je korijen gusto namotan, prstima ga lagano razrahlite po rubovima, kako bi rastao u novi supstrat.
  3. Postavite biljku u pripremljeni supstrat na istu dubinu na kojoj je rasla u posudi.
  4. Supstrat oko korijena lagano pritisnite, bez gaženja.
  5. Obilno zalijte kišnicom.
  6. Postavite sloj malča od kore četinjača, iglica ili piljevine četinjača, nekoliko centimetara debeo, ne dirajući sam izboj pri tlu.

Sadnice golog korijena

Sadnice golog korijena sade se samo u mirovanju, u jesen nakon opadanja lišća ili u rano proljeće prije kretanja pupova. Korijen se ne smije isušiti: do sadnje se drži omotan vlažnim materijalom, a prije sadnje se nekoliko sati namače u vodi. Oštećeni i predugi dijelovi korijena skrate se, a korijen se u jami raširi u plitkom, širokom sloju supstrata, nikako savijen prema gore. Nakon sadnje izboji se mogu malo skratiti, kako bi se uravnotežili s korijenom.

Koliko grmova posaditi

Za obitelj je obično dovoljno nekoliko grmova. Najbolje je posaditi tri do pet grmova dviju ili više sorti različitog vremena dozrijevanja: rane, srednje i kasne. Tako su sorte međusobni oprašivači, a berba se proteže na nekoliko tjedana umjesto da sve bobice dozriju odjednom.

Ostatak postupka slijedi opća pravila sadnje voćaka, a kiselo tlo ostaje glavna razlika.

Njega nakon sadnje

  • Zalijevanje: supstrat mora stalno biti vlažan, ali ne mokar. Prve godine borovnice se ljeti zalijevaju često, jer kiseli supstrat brzo presuši.
  • Kišnica: kad god je moguće; tvrda voda iz vodovoda s vremenom podiže pH.
  • Bez gnojidbe odmah nakon sadnje: prihrana gnojivom za kiselo tlo počinje tek kad biljka krene s rastom, u manjim obrocima.
  • Cvjetovi prve godine: kod slabijih sadnica cvjetovi se uklanjaju, kako bi grm ojačao.
  • Provjera pH: nakon prve sezone izmjerite pH supstrata i po potrebi ga ispravite.

Gdje sadnja borovnice najčešće zakaže

  • Sadnja u neutralno ili vapnenasto tlo — žuti listovi i propadanje grma.
  • Uska i duboka jama u teškom tlu — voda se zadržava i korijen trune.
  • Stajski gnoj, vapno ili pepeo u jami — podižu pH i oštećuju korijen.
  • Preduboka sadnja — slab rast i trulež.
  • Samo jedna sorta — manji i sitniji urod.
  • Zalijevanje tvrdom vodom bez praćenja pH — postupno žućenje grmova.
  • Bez malča — plitko korijenje se pregrijava i suši.

Povezana biljka

Drugi vodiči

Mogući problemi