
Sadnja borovnice: kada, kako i na koji razmak saditi

Podaci: Borovnica
- Sadnja
- ožujak – travanj, listopad – studeni
- Razmak između biljaka
- 120–150 cm
- Razmak između redova
- 200–250 cm
- Dubina sadnje
- Na istu dubinu na kojoj je grm rastao u posudi, u pripremljeni kiseli supstrat; odmah malčirati.
Sadnja borovnice razlikuje se od sadnje većine voća po jednom ključnom koraku: priprema kiselog tla nije dio njege, nego sam temelj sadnje. Borovnica posađena u obično vrtno tlo može nekoliko mjeseci izgledati zdravo, a zatim joj listovi požute i grm godinama zaostaje. Ako tlo u vrtu nije kiselo, bolje je borovnicu posaditi u pripremljenu gredicu ili veliku posudu nego se nadati da će se prilagoditi.
Kada se sade borovnice
| Termin | Sadnice | Napomena |
|---|---|---|
| Jesen | Sadnice u posudama i golog korijena | Dobar termin; tlo je još toplo, a biljke se do proljeća ukorijene |
| Rano proljeće | Sadnice u posudama i golog korijena | Prije kretanja pupova, kad se tlo prosuši |
| Kasno proljeće i rano ljeto | Samo sadnice u posudama | Moguće uz redovito zalijevanje |
| Ljeto u vrućinama | — | Ne preporučuje se |
U hladnijim krajevima s oštrim zimama prednost ima proljetna sadnja. U primorju i drugim blagim krajevima jesenska sadnja daje biljkama prednost prije ljetnih vrućina.
Izbor sadnica
Za sadnju se najčešće kupuju dvogodišnje ili trogodišnje sadnice u posudama. Dobra sadnica ima nekoliko zdravih izboja, zeleno lišće bez žutih listova sa zelenim žilama i korijen koji ispunjava posudu, ali nije gusto namotan. Više o izboru u vodiču Sadnice borovnice. Sade se barem dvije različite sorte, koje cvatu u isto vrijeme, jer međusobno oprašivanje daje krupnije i brojnije plodove.
Rasad borovnice, odnosno ukorijenjene reznice, rijetko se uzgaja kod kuće, jer mladim biljkama treba nekoliko godina do rodnosti. Za vrt je praktičnije kupiti razvijene sadnice poznate sorte.
Priprema kiselog sadnog mjesta
Prvo izmjerite pH tla. Ako je tlo već dovoljno kiselo, dovoljno ga je prorahliti i obogatiti organskom tvari. U većini vrtova to nije slučaj, pa se borovnica sadi u pripremljeni supstrat:
- Široka jama. Borovnica ima plitko i široko korijenje, pa jama treba biti znatno šira nego dublja, oko metra u promjeru.
- Kiseli supstrat. Jama se ispuni mješavinom kiselog treseta ili supstrata za kiseloljubive biljke, kompostirane kore četinjača i pijeska, ili gotovim supstratom za borovnice.
- Na teškom i vapnenastom tlu bolje je napraviti povišenu gredicu s kiselim supstratom, jer jama u nepropusnom tlu zadržava vodu, a podzemna voda bogata vapnom s vremenom podiže pH.
- Odvodnja. Voda ne smije stajati u jami. Na mjestu gdje se nakon kiše zadržavaju lokve borovnica se ne sadi.
Nekoliko borovnica u nizu može se posaditi u zajednički kanal ispunjen kiselim supstratom, što je lakše od pojedinačnih jama.
Detaljno o pH i supstratu u vodiču Zemlja za borovnice.
Razmak sadnje borovnice
Razmak sadnje borovnice ovisi o bujnosti sorte i načinu sadnje. Odrasli grm visoke borovnice širok je i visok, pa razmak između grmova u redu i između redova mora biti dovoljan da grmovi ne zasjenjuju jedan drugoga i da se može brati sa svih strana. Okvirne vrijednosti navedene su u okviru s podacima. Niže, polovično visoke sorte mogu se saditi gušće. Za izračun broja grmova za vašu površinu koristite kalkulator razmaka sadnje.
Sadnja američke borovnice korak po korak
- Sadnicu u posudi dobro zalijte, najbolje kišnicom, ili posudu potopite u vodu dok ne prestanu izlaziti mjehurići.
- Izvadite biljku iz posude. Ako je korijen gusto namotan, prstima ga lagano razrahlite po rubovima, kako bi rastao u novi supstrat.
- Postavite biljku u pripremljeni supstrat na istu dubinu na kojoj je rasla u posudi.
- Supstrat oko korijena lagano pritisnite, bez gaženja.
- Obilno zalijte kišnicom.
- Postavite sloj malča od kore četinjača, iglica ili piljevine četinjača, nekoliko centimetara debeo, ne dirajući sam izboj pri tlu.
Sadnice golog korijena
Sadnice golog korijena sade se samo u mirovanju, u jesen nakon opadanja lišća ili u rano proljeće prije kretanja pupova. Korijen se ne smije isušiti: do sadnje se drži omotan vlažnim materijalom, a prije sadnje se nekoliko sati namače u vodi. Oštećeni i predugi dijelovi korijena skrate se, a korijen se u jami raširi u plitkom, širokom sloju supstrata, nikako savijen prema gore. Nakon sadnje izboji se mogu malo skratiti, kako bi se uravnotežili s korijenom.
Koliko grmova posaditi
Za obitelj je obično dovoljno nekoliko grmova. Najbolje je posaditi tri do pet grmova dviju ili više sorti različitog vremena dozrijevanja: rane, srednje i kasne. Tako su sorte međusobni oprašivači, a berba se proteže na nekoliko tjedana umjesto da sve bobice dozriju odjednom.
Ostatak postupka slijedi opća pravila sadnje voćaka, a kiselo tlo ostaje glavna razlika.
Njega nakon sadnje
- Zalijevanje: supstrat mora stalno biti vlažan, ali ne mokar. Prve godine borovnice se ljeti zalijevaju često, jer kiseli supstrat brzo presuši.
- Kišnica: kad god je moguće; tvrda voda iz vodovoda s vremenom podiže pH.
- Bez gnojidbe odmah nakon sadnje: prihrana gnojivom za kiselo tlo počinje tek kad biljka krene s rastom, u manjim obrocima.
- Cvjetovi prve godine: kod slabijih sadnica cvjetovi se uklanjaju, kako bi grm ojačao.
- Provjera pH: nakon prve sezone izmjerite pH supstrata i po potrebi ga ispravite.
Gdje sadnja borovnice najčešće zakaže
- Sadnja u neutralno ili vapnenasto tlo — žuti listovi i propadanje grma.
- Uska i duboka jama u teškom tlu — voda se zadržava i korijen trune.
- Stajski gnoj, vapno ili pepeo u jami — podižu pH i oštećuju korijen.
- Preduboka sadnja — slab rast i trulež.
- Samo jedna sorta — manji i sitniji urod.
- Zalijevanje tvrdom vodom bez praćenja pH — postupno žućenje grmova.
- Bez malča — plitko korijenje se pregrijava i suši.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Berba borovnica: kada su zrele i kako ih pravilno brati
Kad se beru borovnice, kako prepoznati zrelu bobicu, kako brati, koliko često, kako zaštititi grm od ptica te kako čuvati i zamrzavati ubrane borovnice.
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Siva plijesan (Botrytis): kako je prepoznati i spriječiti
Simptomi: Smeđe, mekane mrlje i trulež plodova, cvjetova i stabljika, prekrivene sivom, pahuljastom prevlakom koja se praši.
Bolest
Trulež korijena: kako je prepoznati, zašto nastaje i što učiniti
Simptomi: Biljka vene i žuti iako je tlo vlažno, zaostaje u rastu, a korijen je smeđ, mekan i vodenast.
Simptomi i dijagnostika
Zašto biljci žute listovi? Najčešći uzroci i kako prepoznati problem
Simptomi: Listovi gube zelenu boju i žute, cijeli ili djelomično: od donjih listova prema gore, na mladim listovima, između žila, po rubovima ili u pjegama.