Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičSadnja

Uzgoj borovnica u posudama: sadnja u tegli i vreći, na balkonu

Kako posaditi i uzgajati borovnicu u tegli, vreći ili posudi na balkonu: izbor sorte, veličina posude, kiseli supstrat, zalijevanje kišnicom, prihrana i zaštita preko zime.
Autor: Marta VukovićObjavljeno: Ažurirano:
Grmovi borovnice s plodovima u velikoj posudi i platnenim vrećama za uzgoj na terasi

Uzgoj borovnica u posudama najjednostavniji je način da se borovnica uzgaja u vrtu s neutralnim ili vapnenastim tlom, na balkonu ili terasi. U posudi se lako osigura kiseli supstrat koji borovnica treba, a grm u velikoj tegli ili vreći rađa godinama. Uspjeh ovisi o veličini posude, pravom supstratu, zalijevanju mekom vodom i redovitoj prihrani.

Prednosti i ograničenja

Prednosti:

  • kiseli supstrat ne miješa se s vapnenastim tlom vrta, pa pH ostaje stabilniji;
  • posuda se može postaviti na najsunčanije mjesto i premjestiti;
  • bobice su na dohvat ruke i lakše se štite mrežom od ptica.

Ograničenja:

  • supstrat se ljeti brzo isušuje i zagrijava;
  • hranjiva se brzo troše i ispiru;
  • korijen u posudi lakše strada od smrzavanja;
  • grm u posudi obično ostaje manji i daje manje bobica nego u vrtu.

Koja sorta za posudu

Za posude su najprikladnije sorte zbijenog, nižeg rasta, poput polovično visokih sorti, koje su uz to otpornije na hladnoću. Visoke sorte mogu rasti u vrlo velikim posudama. Kao i u vrtu, korisno je imati dvije sorte koje cvatu u isto vrijeme, jer međusobno oprašivanje daje više i krupnijih bobica.

Sadnja borovnice u tegli

Borovnica se u teglu sadi u jesen, u listopadu i studenom, ili u rano proljeće, u ožujku i travnju, a sadnice iz posude i tijekom većeg dijela godine, osim u ljetnim vrućinama i za smrznutog tla.

Veličina posude

Borovnica ima plitko, ali široko korijenje, pa je širina posude važnija od dubine. Mlada sadnica sadi se u posudu nešto veću od one u kojoj je kupljena, a kako grm raste, svakih nekoliko godina presađuje se u veću. Odrasli grm treba veliku posudu ili vreću, promjera i dubine od četrdesetak centimetara naviše (oko 50 litara); što je posuda veća, to je lakše održati ujednačenu vlagu.

Posuda mora imati otvore za odvodnju. Svijetle posude manje se zagrijavaju na suncu od tamnih, a glinene posude brže isušuju supstrat.

Supstrat

Koristi se supstrat za borovnice ili za kiseloljubive biljke, odnosno mješavina kiselog treseta i kompostirane kore četinjača, po želji s malo grubog pijeska za bolju prozračnost. Vrtna zemlja i obični supstrat za cvijeće nisu prikladni, jer nisu dovoljno kiseli.

Postupak

  1. Na dno posude stavite mrežicu ili sloj krupnije kore, kako supstrat ne bi ispadao kroz otvore.
  2. Sadnicu dobro zalijte, najbolje kišnicom.
  3. Ako je korijen gusto namotan, prstima ga lagano razrahlite po rubovima.
  4. Posadite grm na istu dubinu na kojoj je rastao u kupljenoj posudi.
  5. Dopunite supstrat, lagano pritisnite i obilno zalijte.
  6. Površinu prekrijte slojem kore četinjača.

Borovnice u vrećama

Borovnice u vrećama za uzgoj, od tkanine ili debele folije, praktična su alternativa velikim teglama. Tekstilne vreće dobro prozračuju korijen i ne pregrijavaju se kao tamne plastične posude, ali supstrat u njima brže presušuje, pa zalijevanje mora biti češće. Vreće se postavljaju na podložak ili letvice, kako voda slobodno otječe.

Uzgoj borovnica na balkonu

Uzgoj borovnica na balkonu uspijeva na mjestu s mnogo sunca, ali zaklonjenom od jakog vjetra. Na južnim i zapadnim balkonima posude se ljeti pregrijavaju, pa ih je korisno zasjeniti ili postaviti jednu uz drugu, kako bi se međusobno zaklanjale. Na vjetrovitim višim katovima posuda mora biti dovoljno teška ili učvršćena.

Zalijevanje

Supstrat u posudi mora stalno biti vlažan, ali ne mokar. Ljeti to znači zalijevanje i svakodnevno, osobito za velikih vrućina. Za zalijevanje se koristi kišnica, jer tvrda voda iz vodovoda s vremenom podiže pH supstrata. Ako kišnice nema, pH supstrata treba povremeno provjeravati. Voda koja se skupi u podlošku izlije se nakon pola sata.

Prihrana

Borovnica u posudi prihranjuje se gnojivom za borovnice ili kiseloljubive biljke, od proljeća do početka ljeta, u manjim obrocima, prema uputi proizvođača. Ne koriste se vapno, drveni pepeo ni obična gnojiva za cvijeće. Kasno ljeto nije vrijeme za prihranu, kako izboji prije zime odrvene.

Presađivanje i rezidba

Svake dvije do tri godine borovnica se presađuje u veću posudu ili joj se dio supstrata zamijeni svježim kiselim supstratom. Rezidba se obavlja krajem zime: uklanjaju se slabe, suhe i stare grane, kako bi grm ostao prozračan i rodan.

Berba i zaštita od ptica

Bobice u posudi dozrijevaju postupno, kao i u vrtu, pa se grm bere u više navrata, kad su bobice potpuno plave i lako se odvajaju. Ptice su i na balkonu najveći konkurent za bobice: mreža prebačena preko grma prije dozrijevanja najjednostavnija je zaštita. Za vrijeme dozrijevanja posebno je važno da se supstrat ne isuši, jer suša uzrokuje sitne i opale bobice.

Zaštita preko zime

Korijen u posudi nije zaštićen tlom, pa je osjetljiviji na smrzavanje od grma u vrtu. Preko zime posude se premještaju uz zid kuće, podižu s hladnog poda na drvenu podlogu i po potrebi omataju izolacijskim materijalom. Supstrat se ni zimi ne smije potpuno isušiti, ali se zalijeva rijetko.

Najčešće pogreške

  • Premala posuda — supstrat se stalno suši, a grm zaostaje.
  • Obični supstrat ili vrtna zemlja — listovi žute zbog previsokog pH.
  • Zalijevanje tvrdom vodom bez praćenja pH.
  • Posuda bez otvora za odvodnju — trulež korijena.
  • Gnojivo za cvijeće, vapno ili pepeo — oštećenje korijena i porast pH.
  • Nezaštićena posuda preko zime — smrznut korijen.

Povezana biljka

Drugi vodiči

Mogući problemi